Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

MINISTAR

Gordan Grlić Radman: Nećemo pristati na trgovinu imenima diplomata koju je Milanović ponudio

Autor: Zlatko Crnčec

13.05.2023. 16:51
Gordan Grlić Radman: Nećemo pristati na trgovinu imenima diplomata koju je Milanović ponudio

Foto: Gordan Grlić Radman / Foto Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL



U razgovoru za Novi list ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman analizira situaciju u našem susjedstvu u jugoistočnoj Europi, utjecaj ukrajinske krize na nju, ali i kako se politički sukobi Vlade i predsjednika Republike Zorana Milanovića odražavaju na međunarodni položaj Hrvatske.


Postoji li na bilo kojoj razini usklađivanje vanjskopolitičkih poteza s predsjednikom Republike?


– S obzirom na predsjednikove uistinu skandalozne izjave o agresiji na Ukrajinu koje su naišle na zgražanje brojnih nama prijateljskih i savezničkih država, mislim da je svima jasno da toga nema.




Ne postoji, dakle, prostor za usklađivanjem sa stavovima u kojima ne postoji jasna osuda ruske agresije na Ukrajinu ili ne postoji podrška programu pomoći Ukrajini kao žrtvi te agresije. S takvim stavovima se ova Vlada sigurno ne planira usklađivati.


Teško nasljeđe


Ima li napretka oko dogovora o popunjavanju upražnjenih mjesta u diplomaciji?


– Mi smo od početka tog procesa bili konstruktivni, ali ono što mogu reći jest da sigurno nećemo pristati na trgovinu imenima koju je predsjednik ponudio zbog čega je blokiran ovaj proces.


Kakvi su trenutno odnosi sa Srbijom?


– Oni su složeni jer su još uvijek opterećeni nizom otvorenih pitanja i teškim nasljeđem nedavne prošlosti uvjetovane velikosrpskom agresijom, a uz to, na njih negativno utječe i činjenica da se otvorena pitanja godinama ne rješavaju, te da se stalno podgrijavaju napetosti i pojavljuje neprimjerena javna retorika u Srbiji u odnosu na Hrvatsku i Hrvate.


Dakle, ključ za napredak u našim odnosima je rješavanje tih otvorenih pitanja, ali svima mora biti jasno da svaka neprimjerena izjava koja dolazi od strane najviših srbijanskih dužnosnika je jedan korak unatrag i udaljava nas od postavljanja naših odnosa na zdrave temelje.


To je, naime, jasno iznio predsjednik Vlade Plenković u nedavnom susretu s premijerkom Brnabić, a to sam isto tako i osobno naglasio u nedavnim razgovorima koje sam imao s ministrom Dačićem.


Jesu li mogući, i radi li se na njima, bilo kakvi pomaci kada je u pitanju stajalište službenog Beograda o jasenovačkim brojkama, što je tema koja trajno opterećuje odnose dviju država i dvaju naroda?


– Ono što vidimo kao ključan problem je to što se teška povijesna događanja, a osobito brojke jasenovačkih žrtava, koriste u dnevnopolitičke svrhe u Srbiji.


Naime, često se u Srbiji kroz tu perspektivu i iz unutarnjopolitičkih razloga poseže za neprimjerenim i provokativnim izjavama te koracima koji dodatno stvaraju napetost između dviju zemalja.


Stoga mi kontinuirano upozoravamo na štetnost takve vrste komunikacije i retorike. Bez ikakve dvojbe, Republika Hrvatska se jasno izrazila prema svim žrtvama ustaškog režima iz Drugog svjetskog rata i osudila sva njegova zlodjela, uključujući i zločine u logoru Jasenovac. ž


Istovremeno, i upravo iz pijeteta prema tim žrtvama, smatramo potpuno neprihvatljivim bilo kakvo manipulativno korištenje stradanja žrtava u Jasenovcu u dnevnopolitičke i propagandne svrhe.


Ima li uopće smisla u ovom trenutku razgovarati o bilo čemu sa Srbijom s obzirom da je manevarski prostor tamošnje vlasti sada minimalan zbog situacije oko europskog plana za Kosovo?


– Bilateralni dijalog je nužan, i mi u njega uvijek ulazimo ozbiljno i s očekivanjem postizanja konkretnih rezultata i pozitivnih pomaka.


Deklarativno izražavanje spremnosti za rješavanje otvorenih pitanja od strane Srbije je važno i dobrodošlo, ali će još važniji biti koraci koji bi trebali slijediti – a to su konkretna rješenja i napredak osobito u rješavanju pitanja nestalih, procesuiranju ratnih zločina i odštete našim građanima koji su prošli logore u Srbiji.


Kao što sam rekao, mi od Srbije očekujemo iskren i otvoren pristup i jednaku predanost rješavanju pitanju, a hoće li to tako i biti – vidjet ćemo u sljedećem razdoblju.


Kada pitate ima li smisla razgovarati – našoj hrvatskoj zajednici u Vojvodini i Srbiji itekako je potrebna snažna hrvatska podrška, odnosno što konstruktivnija politika.


Kako raditi na poboljšanju njihova ukupnog političkog i društvenog položaja, poglavito njihove pozitivne političke zastupljenosti na svim razinama vlasti bez vođenja ikakvih razgovora?


Dakle, ova Vlada uistinu aktivno djeluje u zaštiti njihovih nacionalnih te kulturno-identitetskih prava i poduzima sve potrebne korake s tim ciljem, kako bilateralno, a tako i u okviru relevantnih međunarodnih organizacija.


Stabilnost regije


Koliko će na odnose Hrvatske i Crne Gore utjecati silazak s vlasti Mile Đukanovića?


– Iz perspektive Hrvatske, dvije su tu stvari ključne. Prvo, da Crna Gora ostane snažno usidrena na euroatlantskom putu, da nastavi aktivno pridonositi stabilnosti i sigurnosti kao članica NATO saveza te da bude fokusirana na ispunjavanju uvjeta iz pristupnog procesa s Europskom unijom.


Crna Gora pregovara za članstvo u EU-u već više od deset godina, daleko je odmakla na europskom putu i očekujem da će vlada i predsjednik nastaviti s potrebnim reformskim procesima.


Druga ključna stvar za nas je da novi predsjednik i vlada nastave biti predani razvijanju dobrosusjedskih odnosa i zaštiti manjinskih prava, a osobito zaštiti povijesno autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori.


Bili ste ovaj tjedan na Kosovu. Kakav je položaj tamošnjih Hrvata?


– Tako je, obilježili smo svečano 720 godina prvog pisanog spomena Janjeva. Danas je Hrvata na Kosovu manje od 200 i oni žive u vidno teškim uvjetima.


No, o problemima i položaju hrvatske manjine na Kosovu vodi se redoviti dijalog s kosovskim institucijama vlasti. To je potvrdila i kosovska ministrica Gervalla-Schwarz koja se kao gošća i obratila nazočnima u Janjevu i pokazala istinsku volju svoje vlade da poduzme korake za zaštitu naše zajednice.


Osim toga, realno je očekivati da se Hrvatima na Kosovu omoguće sva ona prava koja danas uživa albanska zajednica u Hrvatskoj, a pritom poglavito mislimo na osobnu sigurnost i zaštitu imovine Hrvata na Kosovu, kao i na istinsko čuvanje njihovog nacionalnog, vjerskog i jezičnog identiteta.


Kakva je tamo situacija na terenu u svjetlu napetosti između Srbije i Kosova zbog europskog plana?


– Pozitivno je što su obje strane usvojile Deklaraciju o nestalim osobama i nadamo se da će to dovesti do napretka u rješavanju neriješenih slučajeva od prije više od 20 godina.


Naime, pitanje nestalih je itekako važno u postratnom procesu pomirenja i normalizacije odnosa. U daljnjem procesu, najveći prijepori pojavili su se oko pitanja Statuta buduće zajednice općina na Kosovu u kojima živi srpska manjina.


Naravno, naš ustavni model rješavanja prava manjina uistinu može svima poslužiti kao primjer manjinske zaštite, što je bilo potvrđeno i u našem pristupnom procesu u EU-u, ali ono do čega nam je poglavito stalo je da se postigne dogovor koji će uistinu pridonijeti miru i stabilnosti cijele regije.


Pomak u BiH


Kako ocjenjujete odnose s BiH?


– Osjeća se veliki pozitivan pomak, i to je jasno iz brojnih kontakata koje smo ostvarili u kratkom roku. Takav intenzitet susreta je rijedak u diplomatskoj praksi i mi ga doživljavamo kao znak dobre volje i spremnost na jačanje suradnje. Znak intenzivne suradnje jest činjenica da ćemo održati sjednicu dviju vlada u lipnju u Zagrebu.


Vjerujem da će se novo Vijeće ministara energično posvetiti unutarnjim reformama u Bosni i Hercegovini, jer to je važno za ubrzanje njezina euroatlantskog puta.


S naše strane se ne mijenja ništa, nastavljamo pružati potporu Bosni i Hercegovini na njezinom reformskom i europskom putu, jer nam je u interesu da u susjedstvu imamo razvijene i stabilne demokratske države.


Poneka otvorena pitanja se još uvijek politiziraju, no i za ta pitanja možemo pronaći odgovarajuće rješenje, ako im pristupimo konstruktivno i u duhu dobrosusjedskih odnosa.


Treba li korigirati politiku koju provodi predsjednik Milanović, ali i HDZ BiH, po kojoj je Milorad Dodik strateški partner BiH Hrvata.


– Nisam siguran da politika koju provodi predsjednik Milanović ima utjecaja na političke prilike u BiH, osim eventualno negativnih.


S druge strane, stranka Milorada Dodika sudjeluje u izvršnoj vlasti na državnoj razini u Bosni i Hercegovini zajedno s hrvatskim strankama, a ne možemo zanemariti činjenicu da u toj vlasti sudjeluju i bošnjačko-građanske stranke okupljene oko »Trojke«.


Baš je dogovor »Trojke« i HDZ-a bio temelj za nedavnu uspostavu Vlade Federacije! Osim toga, Milorad Dodik je legitimno izabrani predstavnik Srba, no naravno da mi pratimo njegove izjave koje imaju i utjecaja na povjerenje među narodima u Bosni i Hercegovini.


Srbi u BiH ozbiljno prijete secesijom, a kao prvi korak preuzimaju imovinu BiH na području Republike Srpske. Spominje se i postavljanje policije na granicu dva entiteta. Koliko je zaista ozbiljna situacija u BiH?


– Republika Srpska nedvojbeno nastoji ostvariti maksimalnu razinu autonomije unutar Bosne i Hercegovine, a povremeno se pritom prijeti i secesijom.


Neke od nedavnih inicijativa snažno zadiru u postojeći ustavni poredak Bosne i Hercegovine i narušavaju političku stabilnost.


Najava postavljanja policije na entitetske granice nije realizirana te se nadam da će tako i ostati, jer bi suprotno značilo eskalaciju napetosti.


Pored spomenutog, potenciranje ovakvih tema nepotrebno odvlači pažnju s trenutno gorućih pitanja u Bosni i Hercegovini poput gospodarstva i zabrinjavajućeg trenda iseljavanja.


Dakle, po našem mišljenju, ti se problemi mogu riješiti samo kroz suradnju i uvažavanje ustavnih prava sva tri konstitutivna naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata, te naravno, uz uvažavanje ravnopravnosti svih građana Bosne i Hercegovine.


Trilateralna suradnja


Nova talijanska Vlada Giorgie Meloni nakon formiranja kod dijela hrvatske politike izazvala je zabrinutost zbog nekih izjava otprije četiri godine, i premijerke, ali i nekih drugih ministara. Kako ocjenjujete odnose s Italijom?


– U posljednjih nekoliko godina primjetan je uzlet u odnosima Hrvatske i Italije, koji se, između ostaloga, ogleda u povijesnom Ugovoru o razgraničenju isključivih gospodarskih pojaseva, a kojim smo na trajnim osnovama uredili pitanje njihovih razgraničenja u skladu s međunarodnim pravom.


Aktivirali smo i rad Koordinacijskog odbora ministara dviju vlada, svojevrsne zajedničke sjednice vlada, a odlična suradnja se jasno odražava i u uspostavi naše trilateralne suradnje sa Slovenijom.


Nedavno sam ugostio kolegicu Fajon i kolegu Schallenberga u Rijeci, a zbog važnosti diverzifikacije dobavnih pravaca energenata obišli smo LNG terminal u Omišlju, koji može uistinu biti regionalno energetsko čvorište.


Uz to, mnogi ne znaju, no prošle godine Italija je postala prvi vanjskotrgovinski partner Hrvatske, što itekako snaži naše odnose na svim razinama.


Ima li kakvog napretka u rješavanju graničnih pitanja sa Slovenijom?


– Naši dužnosnici su u čestim i redovitim kontaktima. Stajališta Vlade Republike Hrvatske u vezi razgraničenja nisu se promijenila – odlukom Hrvatskog sabora još u ljeto 2015. povukli smo se iz arbitraže, jer je arbitražni proces bio kompromitiran.


No, okrenuli smo novi list u našim odnosima, a kako smo danas dvije zrele demokratske i uistinu prijateljske države, spremni smo u bilateralnom dijalogu i u okvirima važećeg međunarodnog prava razgovarati sa Slovenijom o rješavanju pitanja granice i našem razgraničenju na moru.


Za pravedan i održiv mir u Ukrajini


U kontaktu ste s brojnim državnicima i diplomatima. Postoji li bilo kakva naznaka da bi se rat u Ukrajini mogao zaustaviti u neko skorašnje vrijeme?


– Ruska agresija na Ukrajinu stalna je tema na sastancima Vijeća za vanjske poslove i svim drugim sastancima. Zalažemo se za pravedan i održiv mir, koji će biti moguć tek kada Rusija okonča agresiju i povuče svoje snage iz Ukrajine.


Nažalost, za sada ne vidimo naznake da je Rusija spremna na to. Važno je imati na umu da Rusija nije samo napala jednu suverenu državu, članicu Ujedinjenih naroda, već je napala i vrijednosti za koje se zalaže cijeli istinski demokratski svijet, pa tako i Hrvatska.


Mi posebno suosjećamo s Ukrajinom jer smo u Domovinskom ratu prošli kroz slično iskustvo. Zato Hrvatska pomaže Ukrajini od prvih dana agresije, kroz humanitarnu, tehničku, političku i svaku drugu pomoć te prijenosom svojih iskustava iz ratnog i poslijeratnog razdoblja, koja su vrlo relevantna za Ukrajinu, te će to nastaviti činiti.


Predsjednik Ukrajine je krajem prošle godine predstavio mirovni plan, koji je Hrvatska podržala i obećala svoju potporu, posebno glede razminiranja.


Zato mi je drago što ćemo u listopadu u Zagrebu okupiti prijatelje Ukrajine na donatorskoj konferenciji za razminiranje Ukrajine. Bit će to važan doprinos Hrvatske za uklanjanje posljedica rata i sigurnost ukrajinskih građana.


Otvoreni Balkan


Po političkim se kuloarima spominje navodna zapadna inicijativa po kojoj bi zemlje bivše Jugoslavije koje nisu članice EU-a plus Albanija počele stvarati zajednički gospodarski prostor. Imate li kakvih informacija o tome?


– Ne znam na što ciljate, no postoji suradnja između šest država jugoistočne Europe glede zajedničkog regionalnog tržišta još unazad nekoliko godina, a koja je komplementarna sa strateškim i planskim dokumentima EU-a i ciljevima Berlinskog procesa.


Koje je stajalište Hrvatske prema inicijativi Otvoreni Balkan?


– Podržavamo inicijative koje su komplementarne s ciljevima regionalne suradnje i dobrosusjedskih odnosa, koje okupljaju širi krug sudionika, te koje jasno i nedvosmisleno pomažu državama na putu europskih integracija. Za ovu inicijativu nismo uvjereni da slijedi takva načela niti ispunjava potrebne kriterije.


Poruke EU-a Srbiji su vrlo jasne


Srbija još uvijek nije uvela sankcije Rusiji. Do kada će EU tolerirati ovakvo iskakanje jedne zemlje koja s njim vodi pregovore o članstvu?


– Mislim da su poruke iz EU-a bile vrlo jasne. Ako Srbija uistinu planira napredovati na europskom putu, onda ona mora poštovati temeljne europske vrijednosti, kao što su vladavina prava i funkcioniranje demokratskih institucija, ali i primjerice normalizirati svoje odnose sa suverenim i neovisnim Kosovom.


Pored toga, zbog ruske agresije na Ukrajinu, pitanje usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a dodatno je dobilo na važnosti, a način na koji se Srbija odnosi prema tom pitanju bit će ključno za njezino daljnje napredovanje u pristupnim pregovorima.