Glavno da je spara na glavi

U sklopu Županijskih dana u najstarijem dijelu Pakoštana zvanom Bužak, u Ulici kralja Tvrtka, Etnoudruga Dan je organizirala radionicu »Spara – tradicija i inspiracija«.  
– Spara, podvijač ili podmetač na glavi je okrugli jastučić napunjen vunom ili krpicama, s rupicom u sredini, nalik kolačiću koji se u minulim vremenima prošloga stoljeća izrađivao od otpadaka raznobojnih tkanina i bio sastavni dio života žena u Dalmaciji, govori Dijana Vukoja.
Pripada onom vremenu kada se voda u siću i sprtva s poljoprivrednim proizvodima morala nositi kućama izdaleka i kada se htjelo donijeti odjednom što više. Žene su razvile vještinu održavanja ravnoteže s teretom na glavi, nosile su i hranu svojim muževima i težacima na polje, stoki napoj kao i proizvode i mlijeko za prodaju od Zadra do Šibenika.
– To su bile vještine koje smo još kao djevojčice počinjale uvježbavati. Učila sam od majke Jele Lokin rođene Bačkov, ona od svoje matere. Vještine šivanja i nošenja podvijača prenosila se s koljena na koljeno, govori 86-godišnja baka Stoša Meštrov pok. Marka čiji je otac Špiro Lokin bio pakoški »kulak«. Imao je pekaru, mesnicu i oštariju na mjestu sadašnje picerije Pjaca.
Umjesto spare rabile su katkad pregaču smotanu u krug ili bilo što drugo. Sparu je žena izrađivala ručno kako bi sebi olakšala život, nošenje tereta na glavi.
– Mogla bi se opisati kao okrugli jastučić s rupom u sredini da bi se mogao održati teret sprtve i sića, objašnjava krojačica Vedrana Vulin, koja mlade polaznice radionice uči vještini krojenja i šivanja spare.
Stajao je uvijek na istom mjestu iznad ulaznih vrata, zapravo je ondje visio o nekom klinu, pa kada bi žene uzele i posuđe za vodu, posegnula bi na izlasku rukom prema njemu.
– Bio je to neugledan i sivkast kolut, ali važan samo za taj posao, dok je u drugo vrijeme stajao ostavljen na svom mjestu, prisjeća se baka Stoša.
Osim uporabne vrijednosti, spara ima i dekorativne elemente, kao određeni pečat vremena i čovjeka koji je u njegovu izradu unio i dio svoje osobnosti.
– Na spari se i spavalo, na njoj se odmaralo nakon napornog rada u polju, uz nju se pjevalo, na njoj se sjedilo. Podvijač ili spara je bila dio domaćega ognjišta.