Fuchs pozvao učitelje da prijave pritiske roditelja: “Ako nemaju mjeru…”

Najviše učenika četvrtih razreda iz hrvatskog jezika pokazalo je znanje na osnovnoj razini, a iz matematike i prirode znanje na srednjoj razini.

Osmaši su najbolje napisali strane jezike, a od prirodnih predmeta najgore fiziku. Iz hrvatskog jezika je najviše trojki, a iz matematike – dvojki. Djeca i učitelji svoje će rezultate moći vidjeti 20. lipnja.

“Nacionalni ispiti su pokazali jednu, uvjetno rečenu boljku obrazovnog sustava po pitanju hrvatskog jezika, a da je to pisano izražavanje.

Kao što je problem, odnosno nešto teži esej na državnoj maturi, tako je i sastavak na nacionalnim ispitima”, poručio je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Dobar dio ravnatelja zaziva da nacionalni ispiti ipak utječu na zaključne ocjene zbog inflacije superodlikaša.

“Učitelji su oni koji najbolje poznaju tu djecu”

Kako riješiti taj problem, ali i kako to da su učenici postigli loše rezultate na ispitu pojasnio je reporterki Dnevnika Nove TV Sanji Vištici ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs koji joj se pridružio u studiju.

“Meni je drago da su postigli dobre rezultate iz stranih jezika, ali naravno trebali bi i iz drugih područja. Hrvatski je relativno dobar, ali problem su STEM područja, u prvom redu biologija, fizika, a matematika je u nekakvom prosjeku. Tu će trebati itekako dodatno raditi” rekao je Fuchs.

Osvrnuo se i na zazivanje ravnatelja da nacionalni ispiti uđu u konačne ocjene.

“Sjetimo se, svi su ranije zagovarali da to ne smije ući u ocjenu, tako da ostavimo to ovako kako je. Roditelji će imati priliku vidjeti kako je njihovo dijete postiglo uspjeh kroz e-dnevnik, a malu maturu nema nijedna zemlja u Europi”, rekao je.

Smatra da će učitelji iz ovih rezultata moći napraviti analizu.

“Učitelji su oni koji najbolje poznaju tu djecu i mi im ne namjeravamo uzimati tu autonomiju”, rekao je i dodao da su često pod pritiskom roditelja. U slučaju da ti pritisci prevrše mjeru pozvao ih je da to i prijave.

A što sa cjelodnevnom nastavom?

Škole se nisu baš otimale za novi projekt ministarstva – cjelodnevnu nastavu.

“Djeca su svega dva sata obavezna biti u školi, a ono ostalo je sve tko želi. Ide sve po predviđenom planu. Teško je razumjeti zbog čega je bio taj otpor osim u nekom segmentu koji je kreiran zato što netko nije prihvaćao nekakav možda dulji oblik rada bez obzira na naknadu troškova”, iznio je svoj stav.

Iako roditelji unutar projekta nemaju dodatnih troškova, svejedno su se neki bunili.

“Pitanje je koliko je roditelja među tima koji protestiraju od ukupne mase roditelja, a pitanje je i koliko je aktivista koji nemaju djecu u školama”, rekao je i dodao da program ide dalje.

Osvrnuo se i na vrtiće tj. najave da bi predškolska djeca mogla završiti u školama. “Taj vrući krumpir guraju u naše krilo”, rekao je i dodao:

“U kontinuitetu se povećavaju prihodi lokalne vlasti. Svaki put se vraća nešto što lokalna vlast zbog svojih sposobnosti ili nesposobnosti uspije napraviti onda se zbog toga okrivljuje centralna vlast.”

Rekao je da se gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević nije obratio Ministarstvu.

“Imali smo zlonamjernih i zaista lažnih insinuacija. Pokušava se sada zbog nedostatka u prvom redu jasličkih kapaciteta optuživati Vladu zbog zakona gdje je navedeno da će prioritet pri upisu u vrtiću imati djeca od četiri godine. Još jedanput – ne mogu se djeca od četiri godine upisivati na mjesta u jaslicama”, pojasnio je za kraj.