EU treba više ulagati u prevenciju problema mentalnog zdravlja

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Niz kriza, od zdravstvene do gospodarske izazvane napadom Rusije na Ukrajinu, izložile su Europljane dodatnim pritiscima te EU treba uložiti više napora u prevenciji problema mentalnog zdrvalja, zaključili su eurozastupnici na plenarnom zasjedanju u utorak. Povjerenica Europske komisije za zdravstvo Stella Kyriakides napomenula je da je prije pandemije probleme s mentalnim zdravljem imalo 85 milijuna ljudi u Europskoj uniji, dok je pandemija tu sliku pogoršala.

“Sada, s ekonomskim problemima, rastućim cijenama energenata i hrane te dnevnim slikama brutalnog rata, na ljude je stavljen još veći pritisak”, kazala je zastupnicima u Strasbourgu.

“Živimo u turbulentnim i nesigurnim vremenima pa se lako osjećati izgubljenim, samim i bespomoćnim”, dodala je.

Stoga je istaknula kako je potrebno poduzeti “ambiciozne i koordinirajuće korake kako bi se zaštitilo mentalno zdravlje građana, posebni najranjivijih poput djece, staraca i mladih”.

“Moramo unaprijediti naše poznavanje mentalnog zdravlja i prioritizirati prevenciju”, zaključila je Kyriakides.

U raspravi je sudjelovala i hrvatska europarlamentarka Sunčana Glavak (HDZ/EPP) koja je istaknula da je “emotivna bol jednako snažna kao i fizička, a mentalno zdavlje, odnosno mentalni problemi, nisu odredište nego proces”.

“U tom procesu potreban nam je integrirani pristup. Vjerujem da bi razvoj psihijatrije u zajednici bio dobar korak. Neki pilot projekti napravljeni su već u Republici Hrvatskoj. Trebamo graditi društvo koje terapije i razgovor s psihologom smatra normalnim i poželjnim i da mentalno zdravlje ne bude tabu tema. Ne možemo nekome reći: ‘bit će dobro’. Treba mu pomoći”, zaključila je Glavak.

Irska pučanka Maria Walsh poručila je kako “nužno moramo shvatiti da je mentalno zdravlje više pitanje proaktivnosti i preventivne skrbi te da nikada ne bi trebalo biti ograničeno na reaktivnu podršku”.

Španjolska socijaldemokratkinja Estrella Dura Ferrandis smatra da je Europskoj uniji potrebna strategija koja bi obuhvatila pitanje mentalnog zdravlja “u svim sektorima” – obrazovanju, zdravstvu i radnom zakonodavstvu. Primjerice, potrebno je usvojiti direktivu o psihocijalnim rizicama na radnom mjestu, smatra španjolska zastupnica.

Pandemija covida-19 stvorila je globalnu krizu mentalnog zdravlja, potičući stresove i potkopavajući mentalno zdravlje milijuna ljudi, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija uoči obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada.

Još prije pandemije 2019. procjenjuje se da je jedna od osam osoba u svijetu živjela s mentalnim poremećajem, a covid je dodatno mnoge aspekte mentalnog zdravlja doveo u pitanje, upozorava WHO te poziva da mentalno zdravlje i dobrobit postanu globalni prioritet. Procjene pokazuju porast anksioznih i depresivnih poremećaja za više od 25 posto tijekom prve godine pandemije. U isto vrijeme, usluge mentalnog zdravlja ozbiljno su poremećene, a razlike u liječenju mentalnih poremećaja između bogatih i siromašnih dodatno su se povećale.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u zadnjem izvješću o mentalnim poremećajima za 2020. objavio je da su mentalni poremećaji na devetom mjestu u ukupnom broju hospitalizacija, s udjelom od šest posto. U ambulante primarne zdravstvene zaštite s mentalnim se teškoćama 2020. godine javilo više od milijun osoba, svaka druga u dobi od 20. do 64. godine života.