Eksperimentalni uzgoj jakopskih kapica

Projekt je rizičan, ali bitan za znanstvenu zajednicu i očuvanje bioraznolikosti Novigradskog mora, rekao je Šime Erlić iz Razvojne agencije, istaknuvši da se time provjerava mogućnost uzgoja nove vrste u sektoru marikulture
U okviru projekta COAST, UN-ova Programa poticanja zelenog poduzetništva, tvrtki PECTEN d.o.o. odobrena je financijska potpora za projekt “Eksperimentalnog uzgoja jakopske kapice”. Projekt je osmislio Branimir Baždarić iz Novigrada, vlasnik tvrtke PECTEN.
Rijetka i skupa kapica
Glavni cilj projekta je utvrditi tehnologiju dobivanja mlađi jakopske kapice i njen uzgoj do komercijalne veličine. Želi se provjeriti mogućnost uzgoja nove vrste za koju postoji potencijalno visoka potražnja na tržištu. Školjka pod nazivom jakopska kapica ili Saint Jaques vrlo je rijetka i skupa vrsta, a njenim uzgajanjem bi se zaštitila bioraznolikost mora s obzirom da bi se time smanjio izlov na prirodnim populacijama koje bi se zbog toga obnovile.
– Dugo razmišljam o uzgoju jakopske kapice s obzirom da je ta vrsta preeksploatirana, a potreba na tržištu je velika. Projekt je nemoguće realizirati bez partnera i čekao sam priliku da ga netko sufinancira. Trebat će jedno deset godina da se nauči tehnologija, kako bi ovakav uzgoj postao komercijalan, rekao je Baždarić, diplomirani inženjer morskog ribarstva.
Kako doznajemo od Šime Erlića, stručnog suradnika za regionalni razvoj u Razvojnoj agenciji Zadarske županije, nakon tri godine, projekt uzgoja jakopskih kapica pokazat će konkretnije rezultate, a ostat će za njim i vrijedni znanstveni podaci.
– Projekt je eksperimentalan i rizičan, ali bitan za znanstvenu zajednicu i očuvanje bioraznolikosti Novigradskog mora, rekao je Erlić, istaknuvši da se time provjerava mogućnost uzgoja nove vrste u sektoru marikulture.
Ekološko maslinarstvo
U Zadarskoj županiji kriterije je u ovom krugu zadovoljio i projekt PZ Drobnice s otoka Ugljana pod nazivom “Obnova zadružnog maslinika kao oglednog primjera ekološkog maslinarstva i najboljih poljoprivredno-okolišnih maslinarskih praksi”.
Prethodno, potpora je odobrena i za projekt “Inventarizacije i preporuke za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti uvale Sakarun na Dugom otoku”. Potporu za to tražila je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije u suradnji s Udrugom Sunce.
Programi poticanja zelenog poduzetništva uspostavljeni su krajem 2008. godine u okviru županijskih razvojnih agencija četiriju dalmatinskih županija koje su partneri u provedbi Projekta COAST – očuvanje i održivo korištenje bioraznolikosti dalmatinske obale. Temeljem darovnice Globalnog fonda za okoliš COAST na području Dalmacije provodi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u suradnji s Programom UN-a.
Cilj programa je u idućih 2-3 godine, tijekom trajanja Projekta COAST, kroz 50-60 konkretnih projekata pokazati kako poduzetničke aktivnosti mogu uspješno istovremeno koristiti i čuvati prirodne vrijednosti Dalmacije. Kroz njih se također žele ojačati kapaciteti županijskih razvojnih agencija u smjeru održivog razvoja.
Uz ove, odobreno je još deset projekata u Dalmaciji, a njihova ukupna vrijednost je oko 5 milijuna kuna, od čega se 1,1 milijun kuna (cca 22%) osigurava kroz PPZP potpore. Ostali prijavljeni kandidati još se obrađuju.

Poziv poduzetnicima

Do kraja 2009. godine u tijeku je poziv poduzetnicima za iskaz interesa za korištenje potpora Programa poticanja zelenog poduzetništva. Potporama se osigurava tehnička i financijska pomoć u razradi poslovnih ideja, iznalaženju najpovoljnijih izvora financiranja i realizaciji projekata zelenog poduzetništva. Prijaviti se mogu gospodarski subjekti u sektoru poljoprivrede, turizma, ribarstva/marikulture, s poduzetničkim idejama kojima se naročito doprinosi očuvanju i održivom korištenju prirodnih vrijednosti obalnog područja Dalmacije. Prednost imaju gospodarski subjekti čije se aktivnosti odvijaju u općinama i gradovima na obalnom području četiriju dalmatinskih županija, naročito na područjima unutar Nacionalne ekološke mreže.