Dok nema nove vlade, ključno tko će zagospodariti Saborom

Ista meta, isto odstojanje – moglo bi se reći za jučerašnji dan u kojem su se s Pantovčaka i Banskih dvora nastavili voditi razgovori o sastavljanju nove vlade, ali zasad bez promjena. Ni HDZ ni SDP nemaju nikakvu novu objavu, a svi se drže »ispod radara« u nastojanju da prikupe 76 ruku.

U HDZ-u najavljuju kako šef te stranke i premijer Andrej Plenković danas ide u Jasenovac, na obljetnicu proboja logora, dok Ured predsjednika ondje šalje Orsata Miljenića, a predsjednik Zoran Milanović priprema se za odlazak na Brdo kod Kranja u ponedjeljak, gdje se sastaju šefovi država Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Austrije i Italije u povodu obilježavanja 20 godina članstva Slovenije u Europskoj uniji.

Domaćin sastanka je predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar, a osim predsjednika Milanovića na sastanku će sudjelovati i predsjednik Republike Austrije Alexander Van der Bellen, predsjednik Talijanske Republike Sergio Mattarella i predsjednik Republike Mađarske Tamás Sulyok.

Rezolutna Barić

Odluku Ustavnog suda po kojoj predsjednik Milanović više nema pravo biti mandatar, a ni premijer, nakon što je ignorirao ranije upozorenje tog tijela, jučer je ponovo komentirala ustavna stručnjakinja Sanja Barić koja je, nakon kritika kojima je bila izložena zato jer je podržala stav Ustavnog suda, poručila kako bez obzira što ima lijeve sentimente, ne može kao stručnjak zagovarati opciju koja joj je intimno politički bliska – ako se pritom krši Ustav.

– Mislim da je krajnje vrijeme da shvatimo da svi živimo pod Ustavom i pod određenim pravilima na koja smo pristali i koja se odnose na sve, pa i na predsjednika Republike. Bilo bi dobro da shvatimo da je osoba koja stalno krši Ustav baš predsjednik Republike Zoran Milanović, kazala je jučer Sanja Barić.

Dapače, ona ističe da je upravo on jedina osoba u Hrvatskoj koja ne može biti kandidat za premijera samom činjenicom da je predsjednik i da nije dao ostavku, mada mu je iz Ustavnog suda preporučeno da to učini.

– To je jedna jedina osoba koja ne može sudjelovati na ovaj način, ističe Barić.

Filigranski razgovori

Za to vrijeme u HDZ-u pokušavaju prikupiti nedostajuće potpise, uz uvjerenje kako će nastaviti imati podršku osam manjinskih zastupnika, kao što su je imali i dosad. S njihovim 61 mandatom, to znači da su u pregovore o sastavljanju vlade de facto krenuli sa 69 potencijalnih ruku podrške, te su realno u prednosti pred SDP-om i Milanovićem koji sigurno opet neće poštovati odluku Ustavnog suda da ne sudjeluje u konzultacijama za sastav vlade.

U HDZ-u sve najviše veseli tumačenje Ustava i zakona po kojemu će, po isteku 20 dana od objave službenih izbornih rezultata, konstituirajućom sjednicom Sabora predsjedavati dosadašnji predsjednik Gordan Jandroković. Naime, danas se ponavljaju izbori na dva mjesta, potom slijedi rok za žalbe, pa se proglašavaju finalni izborni rezultati – od tog trenutka počinje teći rok od 20 dana u kojem predsjednik Republike mora sazvati konstituirajuću sjednicu Sabora.

No, koliko god se želio riješiti Gordana Jandrokovića, koji bi ga, da je ipak dao ostavku, bio zamijenio na mjestu privremenog predsjednika Republike, Jandroković ga ponovno čeka na konstituirajućoj sjednici. To je važan element u ovoj sagi, nakon što je Ustavni sud svojom odlukom od petka onemogućio Milanoviću da postane mandatar i premijer.

U HDZ-u smatraju da na samoj konstituirajućoj sjednici nasuprot SDP-u i onima koji ga podržavaju mora biti snažna politička figura koja može kontrolirati situaciju, ako SDP i njegovi partneri »nasrnu«, kako kažu, na ideju o Milanoviću kao mandataru.

Što se »kuha« po SDP-ovim hodnicima – Peđa Grbin / Foto : GORAN STANZL/PIXSELL

Istovremeno dok razrađuju opcije kako bi SDP s partnerima mogao nastupiti u Saboru, u HDZ-u obavljaju i razgovore s Domovinskim pokretom. Jasno je da bez njihovih 14 ruku (ili 13, s obzirom na to da je Mislav Kolakušić već odigrao solo ulogu), odnosno bez barem dijela tih ruku, samo s manjincima ne mogu doći do magičnih 76 ruku, stoga se sad filigranski vode razgovori s njihovim predstavnicima.

U HDZ-u otpočetka znaju da to neće biti lako – dio ljudi iz Domovinskog pokreta uopće ne želi Andreja Plenkovića, a dio ne želi SDSS, i to je poznato. S druge strane, HDZ ne želi uza sebe rascijepljeni DP – radije igraju na opciju »prave koalicije« da ne bi bili optuženi da kupuju žetončiće. No, prerano je reći kako će taj plan završiti.

Smjena Turudića

S druge strane, u SDP-u ne kriju svoj plan, koji su zapravo već potvrdili i Peđa Grbin, a posredno i Zoran Milanović u svojim izjavama, o tome da je njima ključno konstituiranje Sabora na kojem bi SDP, Most, Možemo! i DP, kao i manje stranke, dakle svi koji nisu HDZ, zapravo počeli pokušati funkcionirati kao »vlada u parlamentu«, odnosno cilj im je početi mijenjati i donositi zakone – za što koalicija ni vlada nisu ni potrebni.

To je Milanovićeva ideja o smjeni Ivana Turudića, promjeni izbornog zakona i ukidanju lex AP-a. Ideja je da se odluke počnu donositi a da nitko ne mora postati mandatar i premijer, odnosno da se glavni politički ciljevi anti-HDZ saveza već počnu ostvarivati u samom Saboru.

Naravno, da bi u tome uspjeli, moraju imati i većinu u parlamentu, a i predsjednika Sabora – upravo zato za HDZ je ključno da u tim trenucima na čelu Sabora, do izbora novog predsjednika kojeg bira neka nova većina, bude Gordan Jandroković kao stari predsjednik.

Da su uz SDP u tom planu B i Most i Možemo!, dokazuju jučerašnje izjave Nina Raspudića i Tomislava Tomaševića – obojica su se obrušila na odluku Ustavnog suda, uz tvrdnju da je upravo ta odluka protuustavna.