Direktor BIS-a poručuje: treba žrtvovati gospodarstvo

Višegodišnja borba protiv ekonomskih kriza stvorila je uvjete koji testiraju granice stabilnosti međunarodnog financijskog sektora, konstatirao je u govoru u Washsingtonu generalni direktor BIS-a Agustín Carstens.

Fiskalna i monetarna politika podupirale su gospodarstvo u pandemijskoj krizi, podsjeća Carsten, objašnjavajući uzroke inflacije koja je po njegovim riječima počela ubrzavati još u pandemijskoj krizi, potaknuta poremećajima u nabavnim lancima.

Nakon ukidanja pandemijskih ograničenjama rast cijena ubrzao je zbog snažnog oporavka potražnje, a potom i zbog poskupljenja energenata pod utjecajem rata u Ukrajini, navodi.

Središnje banke počele su lani podizati kamatne stope, a kako bi se izbjegao dugoročni “režim visoke inflacije”, možda će morati ostati više i dulje no što se mislilo, čak i po cijenu kočenja gospodarstava, naglasio je Carstens.

Ulogu središnjih banaka otežali su pak dugovi nagomilani tijekom globalne financijske krize i pandemije covida-19, napominje, i neke su već izložene političkom pritisku da stanu na kočnicu u ciklusu podizanja kamatnih stopa kako ne bi rasli troškovi servisiranja dugova.

Istodobno se i same suočavaju s velikim gubicima, barem na papiru, zbog bilijuna dolara ili eura vrijednih obveznica koje su kupile kako bi poduprle likvidnost i gospodarstvo tijekom krize, što znači da ni vlade više ne dobivaju dio dobiti koju su im te kupnje nekoć donosile.

Ti su rizici konkretni, opipljivi, rekao je Carstens.

Veliki je izazov za središnje banke i financijska nestabilnost, naglašava, upozorivši da je od 1970-ih u gotovo jednoj petini slučajeva otprilike tri godine nakon početka koordinianog globalnog ciklusa povećanja kamatnih stopa slijedio stres u bankovnom sustavu.

Zbog značajnijeg ubrzanja inflacije i više razine duga privatnog sektora šanse za takav stres još su veće, upozorio je Carstens.

Prvi puta od Drugog svjetskog rata inflacija je ubrzala u razdoblju visoke razine duga, primijetio je.

To također znači da bi središnje banke trebale u budućnosti promijeniti politiku i suzdržati se od agresivnog smanjenja kamatnih stopa ili poticaja kada se inflacija spusti ispod ciljanih razina, smatra.

To bi po njemu ograničilo negativne nuspojave ultraniskih kamatnih stopa, ponajprije gomilanje financijskih slabosti u bankovnom sektoru kakvima svjedočimo u posljednje vijeme, zaključio je.