“Desnica: igre proljeća i smrti” kreće na turneju

Teatro VeRRdi u suradnji s udrugom Mostovi ove godine obilježava pedeset godina od smrti velikog zadarskog književnika Vladana Desnice. Kao dio posvete i spomena u ovoj godini planiraju turneju predstave “Desnica: igre proljeća i smrti” u desetak gradova. Turneju otvaraju na datum Desničine smrti, 4. ožujka u Karlovcu, u Zorin domu. Rođendan će slaviti u Zadru, a ostali planirani gradovi su Tuzla, Zagreb, Beograd, Ljubljana, Novi Sad, Subotica, Dubrovnik, Amsterdam…
Predstava Teatra VeRRdi u Karlovcu započinje u 20 sati u Zorin domu, a udruga Mostovi će nakon predstave organizirati prigodni domjenak dalmatisnkih specjaliteta poput paštete od pršuta uz ravnokotarsko vino.
Urbana i seljačka Dalmacija
Vladan Desnica, književnik, (17. rujna 1905. – 4. ožujka 1967.) rođen je u Zadru. Studirao je pravo u Zagrebu i Parizu. Smisao za ljepotu i umjetnost nasljeđuje od svojih roditelja. U kući Desničinih umjetnosti se posvećivala velika pažnja, bila je to plodna i stimulativna atmosfera koja je utjecala na sklonosti, ukus i stil budućeg pisca. U kući Desničinih su se sastajali najistaknutiji zadarski intelektualci.
Desnica je bio erudit. Znao je pet jezika, bio je dobro upućen u filozofiju i povijest umjetnosti. Prevodio je s talijanskog, francuskog i ruskog. Godinama se bavio glazbom, školovao je svoj glas i skladao. U književnosti se povremeno javlja od tridesetih godina 20. stoljeća, no od 1950. djeluje kao slobodan pisac i u idućem desetljeću objavljuje najveći dio svog obujmom nevelikog, ali značajnog književnog opusa.
Izniman stilist, Desnica veliku pažnju posvećuje i najsitnijem detalju, i rečeničnom ritmu, i kompoziciji. Po vokaciji je prije svega pisac kratke forme pa je tako i struktura njegovog romana Proljeća Ivana Galeba sasvim osobena, sastavljena od fragmenata, manjih novelističkih proznih cjelina. Tematski se Desničin opus dijeli na dva djela. Svjedočenje o građanskom društvu i rustikalnim epizodama na području urbane Dalmacije i njenog zaostalog seljačkog zaleđa, u kojem uočava bitne karakteristike građanskog i seljačkog mentaliteta, obilježava jedan dio njegovog stvaralaštva. U Proljećima Ivana Galeba težište interesa se prebacuje s vanjskih na unutarnja zbivanja, na introspekciju, intelektualnu analizu i sintezu, pronicanje u dubinu ljudske psihe i temeljna pitanja života i smrti. Takva težnja prirodno pronalazi svoj stil koji karakterizira nelinearnost, vremenska skokovitost, esejizam, fragmentarnost, retrospekcije, elemente koje labavo integrira lik violinista prikovanog za bolnički krevet u promišljanju koje odustaje od obične ljudske nade, ali i uobičajenog ljudskog očaja, naslućujući jedan dublji smisao.
Društveni projekt
Predstava “Desnica: Igre proljeća i smrti” je monodrama s elementima lutkarstva po motivima Proljeća Ivana Galeba Vladana Desnice, a u produkciji Teatra VeRRdi iz Zadra. Premijerno je izvedena 19. studenog 2015. na velikoj sceni Kazališta lutaka Zadar i uspješno se razvija kao umjetnički i društveni proizvod u cilju afirmacije vrijednosti djela Vladana Desnice i njegovog humanističkog filozofskog stajališta te vrijednosti podneblja i kulture u kojem je nastalo, ne samo u cilju promocije umjetničkog djela i filozofije, nego i afirmacije međunacionalnih odnosa kroz kulturu i toleranciju. Predstava je do sada imala niz zapaženih izvedbi. Osim premijere na ARTAKT festivalu i službenog otvaranja male dvorane Kazališta lutaka, nastupa na 26. Marulićevim danima – renomiranom festivalu hrvatske drame u Splitu, otvara Dane kaštelanskog kazališta, nastupa u Omišu, u Islamu Grčkom, u Kuli Janković gdje je djelo i napisano, zatim za noć kazališta u Virovitici te na sceni Polanec u ZKM-u, u Zagrebu.
Predstava specifičnog tonskog i vizualnog dizajna suptilno prenosi meditativnu atmosferu i misao romana, a teatar je u službi pažnje na tekst. Dramaturgija unutarnjom logikom nenametljivo vodi digresiju kao vodiča radnje, a glumac u dijalogu s lutkom igra pripovjedno kazalište, vješto i neopterećujuće, uz glazbu Bojana Gagića koja uz Desničin tekst na kraju mnoge gledatelje dovede u stanje da požele da predstava još satima traje.