Dan obrane Dubrovnika jedan od značajnijih u povijesti RH

U sklopu programa obilježavanja Dana dubrovačkih branitelja i 31. obljetnice herojske obrane grada u Domovinskom ratu predsjednik RH i vrhovni zapovjednik  Zoran Milanović je u utorak istaknuo kako je dan obrane Dubrovnika jedan od značajnijih u simboličkoj i stvarnoj povijesti Hrvatske.

Predsjednik je položio je vijence na gradskom groblju Boninovo i ostalim mjestima pogibije branitelja te kod spomen križa na brdu Srđ iznad Dubrovnika.

“Dubrovnik je drukčiji, prepoznatljiviji od ostalih. Bio je i u osamdesetima. Svi koji su ovdje tada dolazili, kao ja, znaju da su ovdje gosti bili drukčijeg profila, iz cijelog svijeta, od SAD-a, Australije i Novog Zelanda do Velike Britanije. Preko dubrovačke grbače se više čulo o Hrvatskoj. Obranio ga je jako mali broj ljudi”, rekao je Milanović.

Mir trebamo čuvati i dijalogom uvijek pokušati riješiti konfliktne situacije

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković izjavio je kako je 6. prosinca 1991. godine važan dan u povijesti Dubrovnika i njegovu obranu.

„Odajemo duboku počast svim dubrovačkim braniteljima i svima koji su izgubili živote na taj dan i u Domovinskom ratu. Danas smo svjedoci koliko je mir važan, koliko ga trebamo čuvati i dijalogom uvijek pokušati riješiti konfliktne situacije”, poručio je Franković.

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je kako je istodobno riječ o tužnom i ponosnom danu.

„Tužan je jer smo svjedočili brutalnom napadu i granatiranju povijesne jezgre te pokušaju zauzimanja Imperijala. Ali je i ponosan jer su naši branitelji uspjeli obraniti Imperijal, što je bio početak kraja okupacije ovog područja”, izjavio je Dobroslavić.

Uz Milanovića, Dobroslavića i Frankovića, vijence su položili i članovi obitelji poginulih branitelja i civila, izaslanica premijera ministrica poljoprivrede Marija Vučković te predstavnici brojnih udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

U rano jutro 6. prosinca 1991. godine, na ‘crni petak dubrovački’, srpsko-crnogorski agresor pokrenuo je sveopći napad na Dubrovnik. Granatama su najviše zasipani povijesna jezgra pod zaštitom UNESCO-a, hotel Belvedere te naselja Sustjepan i Nuncijata, a najsnažniji napad bio je na tvrđavu Imperijal na brdu Srđ ponad grada.

Nekolicina branitelja u tvrđavi u jednom trenutku tražila je od suboraca iz grada da se vatra otvori baš po tvrđavi, budući da je agresor već kročio na njen gornji dio. Bio je to učinkovit i odlučujući odgovor, budući da je neprijatelj bio prisiljen povući se uz velike gubitke.

U jednom je danu život izgubilo 19 branitelja i civila, a 60 ih je ranjeno. Tijekom Domovinskog rata na dubrovačkom području poginulo je više od tristo branitelja i civila, svoje domove bilo je prisiljeno napustiti više od 30 tisuća stanovnika, a nanesena je i nemjerljiva materijalna šteta.