Cappelli: Projekti poput Tuna, Sushi & Wine festivala ključni su za produženje turističke sezone

Odličan je to primjer drugima da uz sustavno planiranje te predan i kreativan rad, poslovanje ne mora biti svedeno isključivo na ljetne mjesece, kao što je još uvijek primjer kod nekih odredišta
Na samom otvorenju, prvog dana trećeg izdanja gastronomskog spektakla “Tuna, Sushi & Wine festival”, jedan od uzvanika i gostiju bit će hrvatski ministar turizma Gari Cappelli. Svojim dolaskom na zadarsku manifestaciju ministar Cappelli dao je potporu ovom jedinstvenom projektu i jednom od rijetkih koji se događa na jadranskim destinacijama u zimskom periodu. A to je dio priče koju Ministarstvo podržava kroz projekt Hrvatska 365.
Gospodine Cappelli, kako procjenjujete značaj Tuna, Sushi & Wine festivala – u zimskom periodu i duboko u posezoni – s obzirom da je Zadar, prije svega, ljetna destinacija?
– Održavanje manifestacija izvan ljetne sezone izuzetno je važno za destinaciju, ali i za cjelokupni turizam naše zemlje jer je sezonalnost još uvijek jedan od glavnih izazova s kojim se borimo. Iako je primjetan trend produljenja sezone van ljetnih mjeseci, upravo je stvaranje zanimljive i drukčije ponude poput raznih gastro, kulturnih i sportskih manifestacija ključno za dodatno snaženje tog procesa. Vrijeme je da počnemo govoriti o turističkoj godini jer Hrvatska ima sve preduvjete za to. Osim obale, imamo predivnu i zanimljivu unutrašnjost, pa uz jačanje kvalitete usluge, ali i same ponude, vjerujem da Hrvatska u narednim godinama može postati cjelogodišnja turistička destinacija.
Mamac za turiste
Najavili ste pojačane aktivnosti za produljenje sezone i iskorak prema azijskim tržištima. Je li Tuna, Sushi & Wine festival – kao spoj gastronomsko-turističkog te eventa kulturne i gospodarske razmjene – priča koja ide u tom smjeru?
– Svakako. Tuna, Sushi &Wine festival odličan je mamac za turiste, kako domaće, tako i strane, posebice kada je riječ o gostima iz Japana te ostalih dalekih tržišta. Prilika da posjete Hrvatsku, odnosno tradicionalno ljetnu destinaciju u ovim zimskim mjesecima, savršen je način da upoznaju i ostale ljepote Zadra, ali i cijele Dalmacije.
Očekivani povratak mediteranskih destinacija poput Tunisa, Maroka i Alžira na turističko tržište, kao i Turske i Grčke sa stabilnijim političkim prilikama, može predstavljati određeni gubitak europskih gostiju. Je li značajnije osvajanje azijskog tržišta pravi put da Hrvatska ne osjeti takve promjene?
– Hrvatska se do sada dovoljno snažno etablirala na svjetskoj karti turističkih odredišta, a turistički promet i financijski pokazatelji koje ostvarujemo dokaz su da smo jedna od najtraženijih destinacija na Mediteranu, a i šire. Prema informacijama koje nam stižu sa sajmova, ali i prema trenutnom stanju bookinga, Hrvatska je i dalje popularna, aktualna i tražena destinacija. Također, prema nedavno objavljenom vodiču za kampove njemačkog ADAC-a, za turiste iz Njemačke druga smo najpopularnija destinacija, što je važan podatak budući da su nam Nijemci najčešći gosti.
Ured u Šangaju
Dobre vijesti stižu nam i iz Ujedinjenog Kraljevstva gdje Hrvatska ima najveći porast od svih destinacija. Budući da je siječanj mjesec jakog bookinga u UK, to su jako dobri pokazatelji. Uz 19 novih letova iz UK za 2017. godinu, mislim da će sezona biti dobra! Također, posjetio sam i Francusku te se susreo sa svim većim igračima na njihovom tržištu koji također ulijevaju optimizam. Naravno, uz prioritetno europsko tržište, svjesni smo potencijala dalekih tržišta, posebice Azije koja za nas ima ogroman turistički potencijal, posebice kada govorimo o dolascima izvan ljetnih mjeseci. Stoga se svake godine provodi pojačana promocija i na udaljenim tržištima. Otvaranje novih tržišta nam je apsolutni prioritet. Tako ćemo u svibnju posjetiti Kinu, gdje zajedno sa Slovenijom imamo radionice i predstavljanje naših destinacija. Također, razmišljamo o otvaranju ureda Hrvatske turističke zajednice u Šangaju, zajedno s našom gospodarskom komorom.
Ima li projekt TSWF-a punu stručnu i marketinšku podršku od strane Ministarstva turizma?
– Ministarstvo i ja osobno podržavamo turističke inicijative i projekte koji imaju pozitivan karakter i pridonose razvoju turizma u pojedinoj destinaciji. Odličan je to primjer drugima da uz sustavno planiranje te predan i kreativan rad, poslovanje ne mora biti svedeno isključivo na ljetne mjesece, kao što je još uvijek primjer kod nekih odredišta. Želimo li biti konkurentni, moramo stvoriti motive dolazaka turista, kvalitetan sadržaj koji stvara doživljaj i potiče emocije zbog kojih će se turisti ponovno vraćati u našu zemlju.
Turisti traže doživljaj
Najbolji i najskuplji hoteli sa četiri ili pet zvjezdica su za oko tri tjedna puniji od hotela s, primjerice, tri zvjezdice. Je li ispravan zaključak da se gradnjom luksuznih hotela postiže ne samo bolja popunjenost tijekom godine, već i postiže veći turistički i ugostiteljski standard za cijelu destinaciju? Dakle, bolji restorani ili privatni smještaj višeg standarda, ili općenito govoreći – hoteli kao generatori turističkog razvoja …
– Točno, smještajni kapaciteti više kategorije imaju puno bolju popunjenost. Razlog tome je u činjenici što primjerice apartmani i hoteli visoke kvalitete turistima nude brojne dodatne mogućnosti i dodatni sadržaj. Danas više nije dovoljno turistu ponuditi ručnik i suncobran za plažu, već moramo biti kreativniji, inovativniji. Moramo omogućiti turistu poseban doživljaj koji će dugo pamtiti i zbog kojeg će se vraćati u destinaciju. Ove godine u Hrvatskoj će se otvoriti oko 50 novih ili obnovljenih hotela, uglavnom visoke kategorije i svakako da će sva ta ulaganja imati pozitivan doprinos na razvoj pojedine destinacija, ali i nacionalni turizam u cijelosti.
Najavili ste povećanje investicijskog programa sa 676 milijuna eura na 800 milijuna, odnosno 300 milijuna iz javnog sektora. U što će se ulagati?
– Tvrtke će investirati najmanje oko 511 milijuna eura u svoje turističke projekte, dok će javni sektor, odnosno županije, gradovi i općine s njihovog područja investirati 306 milijuna eura. Investicije se planiraju u cijeloj Hrvatskoj, pa i u onoj kontinentalnoj, a većinu će kao i u 2016. investirati privatni sektor. Dakle, u daljnje povećanje kvalitete objekata, sadržaja ponude, u nove objekte te u obnovu postojećih. Osim otvaranja novih hotela, govori se i o prvom kongresnom centru u šibenskom “Solarisu”, nekoliko family resorta i novih kampova, interpretacijskih i centara za posjetitelje.
Zadarski aduti
Tko će biti najznačajniji investitor i o kojim je projektima riječ?
– Najveći pojedinačni investitor u ovoj godini je “Valamar” u Rapcu koji će uložiti oko 753 milijuna kuna, čime se Rabac želi pozicionirati u vodeću odmorišnu destinaciju visoke kategorije. U Zagrebačkoj županiji planira se adaptacija hotela “Royal Airport” te izgradnja hotela “Garden Hill” u Velikoj Gorici, čije se otvorenje planira u rujnu 2017. Kada je riječ o kontinentu, u Krapinskim Toplicama počinje izgradnja novog hotela sa četiri zvjezdice, kao i rekonstrukcija hotela “Villa Magdalena”; u Stubičkim Toplicama “Terme Stubaki” obnavljaju hotel “Matija Gubec”, a počinje i izgradnja novog hotelijersko-turističkog centra “Stubaki”. U Termama Jezerčica planira se početak izgradnje dodatnih 66 soba te dodatni vanjski bazen. U hotelu “SE-MI” u Velikom Trgovišću planira se izgraditi depandansa hotela s 30 soba, wellness, sala za sastanke te Zagorski podrum, kao i bazen i konferencijska sala. Na obali, “Jadran Crikvenica” planira rekonstrukciju hotela “Esplanade” i podiže kategoriju na četiri zvjezdice. Pored toga, adaptira staru zgradu hotela “Slaven” kojega podiže na tri zvjezdice, investira u hotel “Katarina” s ciljem brendiranja kao lječilišnog hotela te izvodi treću fazu uređenja hotela “Omorika”.
Zadarski hoteli?
– U Zadru počinje prva faza ulaganja “Dogus” grupe u hotel “Maraska” s pet zvjezdica, a “Falkensteiner” ulaže u hotele “Punat” te u kamp s pet zvjezdica na “Boriku”. Do ljeta treba završiti rekonstrukcija palače Cedulin u novi Turističko-informativni centar, a do početka iduće godine izgradnja putničkog terminala luke u Gaženici. Također, u Dubrovniku se planira proširenje kapaciteta i novih sadržaju hotela “More”, ulaže se i u hotel u “Importanne Resortu”, hotele “Plat” te “Hotel Excelsior”. U Istri se sveukupno planira oko 200 milijuna eura privatnih investicija, a pravi investicijski boom očekuje se i u Splitsko-dalmatinskoj županiji.