Bez polja kadulje odletjet će pčele

Pčelarstvo na Pagu je ugroženo. Jedan od razloga je što su polja kadulje sve manja. Sobina, nisko raslinje makije nekontrolirano se širi po otoku, a tamo gdje ona raste nema niti travke, a kamoli kadulje. Uzrok smanjenja rasta kadulje je i nagli razvoj ovčarstva te nekontrolirano branje kadulje u golemim količinama, kaže Palčić
Prošla godina za pčelarstvo je bila iznimno loša zbog suše u proljeće i ljeto te invazije varoe koja je uništila mnoge pčelinje zajednice. Naime, u svibnju su visoke temperature zraka ugrozile cvjetanje kadulje, zbog loše ispaše nije bilo unosa nektara pa je izostao optimalan razvoj pčela. Društva nisu sakupila nektara niti za svoje potrebe pa nije bilo ni vrcanja, zaključak je to pčelara s godišnje skupštine pčelarska Udruge “Kadulja” s otoka Paga.
Zabrana čupanja kadulje
Naime, ova Udruga broji 30-ak članova, odnosno pčelara s područja gradova Paga i Novalje te općine Kolan. Na skupštini je Borislav Palčić, predsjednik “Kadulje”, istaknuo ulogu pčelara na Pagu.
– Pčelarstvo na Pagu je ugroženo. Jedan od razloga je što su polja kadulje sve manja. Razlog tome je što se sobina, nisko raslinje makije, nekontrolirano širi po otoku, a tamo gdje ona raste nema niti travke, a kamoli kadulje. Posljedica smanjenja rasta kadulje jest i nagli razvoj ovčarstva pa tako u potrazi za hranom ovce i janjad obrste svaku travku koju nađu na škrtoj otočnoj zemlji. Jedan od važnijih problema je i taj što se već godinama kadulja devastira. Imamo puno prijava da na Pagu dolaze neki ljudi koji nekontrolirano beru kadulju u golemim količinama, i to je u cvatu čupaju s korijenom, tako da ona više ne može rasti. Da bi se donekle takvima stalo na kraj, kupljeno je pet tabela s natpisom upozorenja o zabrani branja kadulje na hrvatskom i engleskom jeziku, koje će se postaviti uz područja polja kadulja i to uz državnu cestu D-106, rekao je Palčić.
Na skupštini je donesena odluka da udruga kupi još pet takvih tabela te jednu obvezno postavi do paškog mosta, a drugu iznad trajektnog pristaništa Žigljen.
Istaknuto je i da s tretiranjem pčela treba biti pažljiv.
Kvaliteta meda
– Na tržištu se nalaze razni lijekovi protiv pčelinjih bolesti, a čija učinkovitost prethodno nije znanstveno dokazana. Upravo zato pčelu ne treba previše tretirati lijekovima, prvenstveno zato jer se gubi kvaliteta meda. Stav paških pčelara je da i dalje proizvode zdrav med, a ne da misle samo na razvoj pčela, što bi rezultiralo lošom kvalitetom meda. Med od paške kadulje jedan je od najkvalitetnijih i kao takav lijek iz prirode mora biti na tržištu, naveo je Vladimir Tičić Doda, 78-godišnji pčelar iz Paga, koji se pčelarstvom bavi gotovo 70 godina.
Ivan Baričević, 76-godišnji pčelar, naveo je da je prije 40-ak godina na otoku bilo oko 3.000 košnica, a danas je ta brojka dvostruko manja.
– Danas je polja kadulje na otoku manje za 60 posto. No sjećam se da je bilo dobrih i loših godina za vrcanje, iako tada nije bilo na tržištu previše lijekova za tretiranja pčela. To govori da pčela živi u skladu s prirodom, ali danas bez pomoći čovjeka pčela ne može opstati. Ipak, ne treba pretjerivati s tretiranjem raznoraznih lijekova, već treba ustrajati na kvaliteti meda, naveo je Baričević.
Na skupštini je rečeno da je važno da se pčelari organiziraju u radu Udruge kako bi zajednički nastupili prema Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i raznim institucijama, radi kvalitetnog razvoja pčelarstva na Pagu.

 OD PRVE KOŠNICE

Na skupštini su se predstavili novi mladi članovi pčelarske Udruge “Kadulja”, a to su Zoran Mažić, 22-godišnji Pažanin, i Josip Zubović, 15-godišnjak iz Kolana.
Maržić je naveo da je u njegovoj obitelji pčelarstvo zvanje koje se generacijski nasljeđuje.
– Pčelari su bili moji djedovi, ali i njihovi daljnji preci. Posjedujem dokument iz 1915. godine u kojem stoji da moj šukundjed prodaje košnice i pčele mom pradjedu. To govori da se od davnina pčelarstvo u Pagu kvalitetno razvijalo i košnice su bile registrirane. Naime, o pčelarstvu teoretskim znam dosta, međutim, trebam još puno toga naučiti na terenu. Posjedujem za sada samo jednu košnicu, ali nakon završetka studija agronomije namjeravam se intenzivnije baviti pčelarstvom, rekao je Maržić.
Zubović je učenik Srednje škole, smjera agroturistički tehničar.
– Imam tri košnice i već sam dosta toga naučio o pčelarstvu. Cilj mi je nakon završetka školovanja kupiti puno košnica i profesionalno se baviti pčelarstvom. Smatram da je biti pčelar časno zvanje, budući da se radi o medu, proizvodu pčela koji je lijek iz prirode za sve ljude, zaključio je Zubović.