Aparac-Jelušić: Trebamo nacionalni plan zaštite pisanoga blaga u samostanskim knjižnicama

Kada je prije šest godina osnovan, Odjel za knjižničarstvo dobio je dva radna mjesta i upisao prvih 30 studenata prema tadašnjem, dvopredmetnom programu. Odjel je osnovan na poticaj kolege mr. sc. Ivana Pehara, ravnatelja Gradske knjižnice Zadar, i uz iznimnu ljudsku i profesionalnu podršku bivšeg i sadašnjeg rektora, profesora Damira Magaša i Ante Uglešića, koji su uvidjeli da je potreba za akademski obrazovanim knjižničnim i informacijskim stručnjacima velika
Osnivanjem Sveučilišta u Zadru otvorila se i mogućnost za osnivanje novih studija. Jedan od novoosnovanih studija je i studij knjižničarstva odnosno Odjel za knjižničarstvo. Prvi pročelnik Odjela je bio dr. sc. Srećko Jelušić, a na toj funkciji ga je zamijenila Tatjana Aparac Jelušić. U međuvremenu je Odjel rastao, tako da se kompletirao dovoljan, zasad, broj nastavnika. Studenti Odjela za knjižničarstvo, pak, s druge strane, iz godine u godinu, od samog osnivanja odjela sudjeluju na raznim skupovima i istraživanjima, a najbolji prijer je nedavno predtavljen rad na obnovi knjinice samostana Sv. Frane, kao i sudjelovanje na BOBCATSSS simpoziju, koji se upravo odrava u Parmi. Sve to je pokazatelj kako se jedan mladi odjel može itekako brzo i uspješno razvijati, ponajprije radom i entuzijazmom. Prof. dr. sc. Tatjana Aparac – Jelušić nam otkriva kako funkcionira odjel i što se sve napravilo od njegova osnutka do danas.
Možete li povući jednu paralelu, odnosno napraviti usporedbu Odjela za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru kad je osnovan i danas?
– Kada je prije šest godina osnovan, Odjel za knjižničarstvo dobio je dva radna mjesta i upisao prvih 30 studenata prema tadašnjem, dvopredmetnom programu. Odjel je osnovan na poticaj kolege mr. sc. Ivana Pehara, ravnatelja Gradske knjižnice Zadar, i uz iznimnu ljudsku i profesionalnu podršku bivšeg i sadašnjeg rektora, profesora Damira Magaša i Ante Uglešića, koji su uvidjeli da je potreba za akademski obrazovanim knjižničnim i informacijskim stručnjacima velika i da postojeći studiji u Hrvatskoj (zagrebački i osječki) nisu mogli osiguravati dostatan broj diplomiranih knjižničara za knjižnice u Dalmaciji i njezinu zaleđu. Prvi pročelnik Odjela, profesor Srećko Jelušić danas je prorektor za međunarodne odnose, knjižnicu i izdavačku djelatnost, a ja sam Odjel preuzela prije dvije godine. Danas Odjel ima 13 stalno zaposlenih nastavnika, a od ove akademske godine imamo i odjelnu tajnicu što je svakako olakšalo rad. Nadam se da će nam ta situacija postupno omogućiti kvalitetnije bavljenje znanstvenim radom, jer smo se u proteklome radu bili najviše usmjerili prema konstituiranju Odjela, nastavi i administrativnim poslovima koji su s uvođenjem bolonjskog procesa svakim danom postajali sve zahtjevniji. Među nastavnicima na Odjelu nekoliko je njih koji su stekli ugled i priznanja u svjetskoj i domaćoj knjižničnoj i informacijskoj zajednici.
Prošlog tjedna predstavljen je rad na obnovi knjižnice samostana Sv. Frane u Zadru. Kako je došlo do suradnje s fratrima?
– Radim u ovoj struci već 36 godina i sjećam se dana kada su naše znanstvene knjižnice, na primjer zadarska i riječka, trudom i samoprijegorom knjižničara i uz podršku svojih uprava, zajedno sa svećenicima radili na obnovi vrijednih knjižnica.
Primjeri entuzijazma
Međutim, i onda i danas, sve su to primjeri entuzijazma pojedinaca, bez odgovarajuće podrške na nacionalnoj razini, na što već godinama upozoravam. Sa svojim zagrebačkim studentima, a kasnije i osječkim, potaknula sam i koordinirala obnovu Grkokatoličke knjižnice u Križevcima i Franjevačke knjižnice u Mostaru. I tako, izgleda da se glas pronio, pa su nam se, u slučaju samostana Sv. Frane, fratri sami obratili za pomoć. Smatram da su ovakvi projekti od iznimne važnosti ne samo za samostane i njihove knjižnice koje zavrjeđuju naše poštovanje i bolju skrb, već i za predstavljanje naše ukupne pisane baštine, intenziviranje proučavanja i interpretacije, otvaranje prema znanstvenicima, studentima, javnim medijima i svima onima koji se zanimaju i brinu za pisanu riječ. Mi smo suradnjom sa Sv. Franom u Zadru iznimno zadovoljni, jer smo se svi našli na projektu koji ima važnu društvenu, kulturnu, obrazovnu i informacijsku ulogu. Velika mi je želja da se u Hrvatskoj osmisli i provede (dugoročni) nacionalni plan obnove i zaštite pisanoga blaga u samostanskim knjižnicama i arhivima.
Na kojim je još projektima dosad radio Odjel?
– Odjel za knjižničarstvo nositelj je znanstvenog programa Organizacija, interpretacija i očuvanje hrvatske pisane baštine, unutar kojega se izvode tri znanstvena projekta: Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.: izvedbene pretpostavke, Hrvatska pisana baština: teorijsko-tehnološke pretpostavke organizacije i zaštite i Knjižna baština u fondovima hrvatskih knjižnica: izazovi otkrivanja i interpretacije.
Informacijska infrastruktura
Na tim projektima sudjeluju kolege s Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku, te istraživači iz nekoliko naših nacionalnih ustanova (Nacionalne i sveučilišne knjižnice, HAZU, Hrvatskog državnog arhiva, Muzejskog dokumentacijskog centra). Uz te projekte, istražuje se i u sklopu projekta Utjecaj čitateljskih i informacijskih sposobnosti na uspostavu društva znanja. Bili smo angažirani i na izradi programske osnove za novu zgradu Sveučilišne knjižnice u Zadru, a u pripremi su i projekti vezani uz digitalizaciju i pokretanje nakladničkih nizova.
Studenti Odjela za knjižničarstvo posebno su se istaknuli u organizaciji BOBCATSSS-a u Zadru? S druge strane, ovo nije jedini simpozij na kojem sudjeluju?
– Naši se studenti, dakako, oni koji to žele, mogu uključiti u sve projekte i skupove koje vodimo ili u kojima kao Odjel ili pojedinci sudjelujemo. Posebno su aktivni na BOBCATSSS konferencijama, a to je najjača konferencija koju organiziraju europski sveučilišni odjeli u polju knjižnične i informacijske znanosti. Od prošle godine, kada smo u Zadar prenijeli konferenciju Knjižnice u digitalno doba (LIDA), koja se deset godina za redom odvijala u Dubrovniku, aktivni su u organizaciji i te konferencije. Kako je naš Odjel 2008. preuzeo vođenje Euclida, Europske asocijacije sveučilišnih odjela iz knjižnične i informacijske znanosti, studenti imaju veće mogućnosti aktivno se uključivati u događanja na međunarodnoj razini. Studenti redovito odlaze i na skupštine Hrvatskog knjižničarskog društva, na konferenciju Arhivi, knjižnice i muzeji u okruženju globalne informacijske infrastrukture, a prošle je godine rad naše studentice Josipe Bašić o informacijskoj etici u nastavnim programima, primio priznanje i poziv da ga predstavi na svjetskoj konferenciji IFLA-e, naše krovne strukovne udruge.
Odjel je dosad iznjedrio nekoliko asistenata?
– Dvoje asistenata, mr. sc. Martina Dragija Ivanović i Franjo Pehar, koji su bili moji studenti na studiju bibliotekarstva u Zagrebu, bili su, dakako, prvi izbor i bez njihove pomoći, entuzijazma i predanoga rada zasigurno ne bismo mogli početi razvijati Odjel. Danas se na odjelu uz njih nalazi još troje mladih kolega koji su svi na doktorskim studijima (medievistike, kroatistike i kulturologije te informacijskih znanosti): Marijana Tomić, Drahomira Gavranović i Katica Burić. Od prošle godine konačno imamo i znanstvenog novaka na programu, Mirka Duića. Radi se o nadasve vrijednim mladim osobama koje bi trebale doktorirati u razmaku od godine do dvije. Uz sadašnja dva viša asistenta koji su u postupku izbora za docente, mislim da idemo u dobrom pravcu. Želja nam je da do 2012. imamo bar deset članova Odjela u znanstveno-nastavnim zvanjima. I mislim da ta želja nije bez osnove.

prof. dr. sc. Srećko Jelušić: Započinjemo s pripremama za preseljenje Sveučilišne knjižnice

Nakon što je proveden natječaj za idejno rješenje, u kojoj je fazi nova Sveučilišna knjižnica?
– Svima je poznato kakvo je u Hrvatskoj stanje s novim investicijama. Sveučilište je poslove vezane uz izgradnju nove knjižnice stavilo u plan kapitalnih ivesticija za 2010. godinu, ali nam za sada nije poznato koja je sudbina toga plana. Rektor Ante Uglešić je pozvao ministra Radovana Fuchsa da u veljači posjeti Sveučilište kako bi se razgovaralo o razvojnim planovima. Očekujemo da se Sveučlilištu u Zadru osigura ravnopravan položaj s ostalim sveučilištima kada je u pitanju izgradnja temeljne infrastrukture. To do sada nije bio slučaj. Prijašnjih godina Sveučilištu su uskraćivana investicijska sredstva koja su bila planirana i odobrena u proračunu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, tako da se nisu mogle rekostruirati zgrade koje su Grad Zadar i Županija ustupili Sveučilištu, poput stare Tehničke škole.
Unatoč tome, započinjemo s pripremama za preseljenje. To znači da su Sveučilište i Grad Zadar dogovorili da pristupe izradi sporazuma o integraciji Znanstvene knjižnice i knjižnice Sveučilišta. Na osnovi tog sporazuma trebale bi se dogovoriti predradnje koje je potrebno učiniti kako bi se po završetku izgradnje nove zgrade te dvije zbirke, zajedno s knjižnicom Nadbiskupije smjestile u jednu zgradu i kako bi se osiguralo uvođenje novih službi i usluga primjerenih suvremenom sveučilištu. Ovom prigodom bih istaknuo samo to da će i buduća knjižnica biti otvorena svima, a ne samo članovima akademske zajednice. Predstoji nam dakle razgovor o nizu formalnih i stručnih detalja i ocjenjujem da je to u svakom pogledu izazovan poduhvat.