“Afriku” pozdravili pjesnici iz cijeloga svijeta

Poznati hrvatski kritičar Davor Šalat Bilosnićevu zbirku naziva “odom elementarnoj ljudskosti” i “Bilosnićevom osudom globalnog vampirizma”

U Zavičajnom muzeju Biograda na Moru, u sklopu programa Međunarodnog festivala pjesnika More na dlanu, upriličeno je predstavljanje zbirke pjesama “Afrika” poznatog hrvatskog književnika Tomislava Marijana Bilosnića. Tako je “Afrika” doživjela i svoju recepciju pred više od 80 pjesnika iz Hrvatske, Španjolske, Monaka, Njemačke, Mađarske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Srbije, Makedonije i drugih zemalja okupljenih na Festivalu pjesnika u organizaciji KULTure sNOVA iz Zagreba.
Ugledni gosti
 Autora, kao i pjesničku zbirku “Afrika”, u Biogradu su predstavile pjesnikinje Laura Lara Gee i Lidija Puđak iz Zagreba, te pjesnik i književni kritičar Fabijan Lovrić iz Knina, koji je nedavno objavio i knjigu “Vitez zlatnog runa” posvećenu književnom i slikarskom djelu Tomislava Marijana Bilosnića. Po predstavljanju “Afrike” u restoranu Carpymore u Biogradu, u posebnom programu nastupio je pjesnik i glumac Enes Kišević sa svojom pjesničkom večeri, kojemu se sa svojim stihovima pridružio i Bilosnić. Tom prigodom goste je posebno biranim riječima pozdravio Ivan Knez, gradonačelnik Biograda.
Osuda globalnog vampirizma
 Kao što je Bilosnićeva zbirka pjesama “Afrika”, odmah po izlasku, izazvala posebnu pažnju književne kritike, tako je i u Biogradu izazvala pravo oduševljenje među nazočnom publikom, koju su mahom sačinjavale kolege pjesnici i pjesnikinje. Dr. sc. Igor Šipić je ovu Bilosnićevu zbirku nazvao “moći visokoga stvaralaštva”, u kojoj pjesnik “iskazuje jednu novu dimenziju istraživačkog duha koja budi u njemu historičara, avanturistu, filantropa, mirotvorca, nadasve, umjetnika širih razmjera”. Poznati hrvatski kritičar Davor Šalat Bilosnićevu zbirku naziva “odom elementarnoj ljudskosti” i “Bilosnićevom osudom globalnog vampirizma”.
Kao iznimno i značajno djelo suvremene hrvatske lirike Afriku su ocijenili i dr. sc. Cvjetko Milanja, autor Povijesti hrvatske lirike, te Ivo Mijo Andrić, Fabijan Lovrić, Lada Žigo, Ljubo Krmek, Franko Sorić, i drugi. To je konačno učinila i slovenska pjesnikinja Nataša Švikart Žumer, koja je Bilosnićevu Afriku prevela na slovenski jezik.