ZADAR VS. SVIJET Regionalne specifičnosti cabernet sauvignona širom svijeta

Cabernet sauvignon, izvorno iz Bordeauxa, odlikuje se debelom plavom pokožicom koja doprinosi visokom udjelu tanina i boje u vinu, čime zaslužuje posebnu vrijednost u procesu starenja. Sve do kraja 19. stoljeća ova sorta često je bila zamjenjivana s cabernet francom. Međutim, analizom DNK potvrđeno je da je cabernet sauvignon potomak cabernet franca i sauvignon blanca, što je izazvalo pravu senzaciju u vinskom svijetu. Ovo revolucionarno otkriće prvi put je ukazalo na roditeljske odnose između sorti, a dodatno je iznenadilo to što je crna sorta potekla od jednog bijelog roditelja, što se dotad smatralo nemogućim.

U posljednjih pedeset godina cabernet sauvignon proširio se na sva glavna vinogradarska područja Novog svijeta, no podjednako je ostao među najvažnijim sortama u Francuskoj. Kasnije pupanje i srednje do kasno dozrijevanje omogućuju mu uspjeh u gotovo svim vrstama klima, osim onih s izrazito hladnim uvjetima, gdje njegova tendencija kasnijeg dozrijevanja može biti prepreka. Osobito se dobro razvija u dobro dreniranim šljunčanim tlima.

Najpoznatiji je kao glavna komponenta bordoških blendova s lijeve obale, gdje mu merlot i cabernet franc pružaju podršku. U Italiji je postao ključan element za tzv. supertoskance. Njegova prilagodljivost toplijim klimama objašnjava i uspjeh u vinskim regijama Novog svijeta, poput Australije, Čilea te kalifornijske doline Napa koja zauzima posebno mjesto u njegovoj proizvodnji.

Bordoški stilovi cabernet sauvignona naglašavaju herbalne i mineralne karakteristike grožđa, dok vina iz Novog svijeta stavljaju naglasak na izražene voćne okuse poput kupine i crnog ribiza. Ono što spaja sve različite stilove caba jest njegova snažna taninska struktura te poželjno odležavanje u hrastovim bačvama, koje donosi dodatne arome vanilije, zvjezdastog anisa i klinčića, ovisno o vrsti hrasta i duljini odležavanja.

Iako se neki rijetki stilovi caba proizvode u voćnoj maniri i bez odležavanja, najbolji primjerci uvijek odležavaju u drvu i dizajnirani su za dugotrajno starenje, ponekad i desetljećima. Zahvaljujući visokoj svježini i taninima, cabernet sauvignon odlično podnosi starenje, razvijajući kompleksne tercijarne arome i omekšavajući svoju mladenačku strukturu.

Prilagodba u svjetskim apelacijama

Cabernet Sauvignon danas zauzima centralno mjesto u najprestižnijim vinskim regijama svijeta, prilagođavajući se različitim klimatskim uvjetima i terroirima koji mu daju jedinstvene karakteristike. U Francuskoj, posebice u Bordeauxu na lijevoj obali, cabernet sauvignon dominira u kombinaciji s merlotom i cabernet francom, doprinoseći eleganciji i dugovječnosti vina ovog kultnog kraja.

Prepoznatljiv je po tipičnim aromama cedrovine i crnog ribizla. U Kaliforniji, u regijama poput doline Nape, Sonome i Paso Roblesa, nešto su izraženiji okusi zrelih kupina i začinskih nota, što je omogućeno nešto toplijom klimom i pažljivim korištenjem hrastovih bačava. Toskana, a posebice Bolgheri, dom je supertoskanca, gdje cabernet sauvignon igra ključnu ulogu u stvaranju kompleksnih, elegantnih vina koja danas postižu jednako vrtoglave cijene kao i ona u Bordeauxu i Kaliforniji.

Australija, posebice regija Coonawarra, poznata je po jedinstvenom crvenom tlu koje daje cabu snažnu mineralnost i aromatiku s izraženom notom eukaliptusa, stvarajući prepoznatljiv stil. Čile, s vinogradima u podregiji Andes, posebice u regijama Alto Maipo i višim predjelima Colchague, poznat je po cabernet sauvignonima s bogatim voćnim profilom, aromama crnog ribizla i ugodne svježine mentola, zahvaljujući većim nadmorskim visinama. No, tu su još i mnogobrojne druge svjetske vinske regije s vrlo dobrim i izvrsnim cabovima.

Na zadarskom području

Cabernet Sauvignon na zadarskom području pokazuje fascinantnu sposobnost prilagodbe specifičnim mediteranskim uvjetima. Nije ni čudno što je upravo ova sorta izrazito raširena u ovom dijelu Hrvatske. Ravni kotari pružaju relativno hladni tip tla, što lozi omogućuje izvrsnu podlogu u sušnim ljetima, kojih je sve više u Dalmaciji. To omogućava cabu da kroz ljetne vrućine razvije koncentrirane arome i strukturu.

U vinogradima Bukovice, gdje je tlo izrazito krševito i siromašno, loza je primorana boriti se za hranjive tvari, što rezultira manjim, ali intenzivno aromatičnim grozdovima s izraženom mineralnošću. Suha, kamena tla ujedno pridonose snažnoj taninskoj strukturi vina. U priobalnim, pak, dijelovima utjecaj morskih povjetaraca pomaže održati svježinu u grožđu i unosi dodatnu dimenziju elegancije, dok mineralnost vinu pristiže iz crvenice i neposredne blizine mora.

Iako zadarsko područje obiluje upravo ovom sortom koja je naknadno introducirana nakon što se uvidio njen potencijal u ovom terroiru, teško je još uvijek govoriti u superlativima. Zadarska regija je tek na počecima, no s dobrim startnim uvjetima! Loze na našem području još su poprilično mlade, znanje o vinifikaciji cabernet sauvignona još nije na dostatnoj razini, prinosi po trsu još se ne srezuju dostatno, a vina ne odležavaju u drvetu ili nedovoljno odležavaju u drvetu te se prerano puštaju na tržište.

No, postoji nekoliko proizvođača vina na zadarskom području koji iskaču iz mase i nameću se sve više kvalitetom, te vjerujem kako su upravo oni ti koji će potaknuti ostatak regije na napredak. Ovdje se podrazumijevaju i specifični proizvođači koji su se pionirskom vidovitošću nametnuli kvalitetom, prije mnogo godina, no takvih je izrazito malo.

Vinarija Boškinac jedna je od tih perfekcionističkih vinarija te se već ukorijenila u smislu konstantne kvalitete i zavrijedila kultni status na hrvatskoj vinskoj sceni. Upravo zato sam odlučila usporediti vino vinarije Boškinac s jednim od najbolje ocijenjenih i najpoželjnijih vina svijeta, iz sunčane i slavne Toskane.

Tenuta San Guido, Sassicaia, 2020

Sassicaia iz 2020. godine očarava raskošnom teksturom i bogatstvom okusa, tipičnim za ovaj dio Toskane, gdje vinogradi uživaju u sunčevom svjetlu i blagim morskim povjetarcima koji s lakoćom pristižu do vinograda smještenih na kultnim pozicijama. Kompleksnost ovog vina ističe se kroz izražene arome zrelih crnih ribizla i kupina, nadopunjene tonovima duhana, slatkih začina i suptilnim herbalnim notama.

Aromatika prvenstveno dolazi od cabernet sauvignona, uz ponešto doprinosa cabernet franca. Tanini su nešto mekši u odnosu na neka taničnija prijašnja godišta, dok svježina odražava savršenu ravnotežu. Vino je odležalo više od dvije godine u barrique bačvama, čime je dodatno naglašena njegova slojevitost i dubina, a u vino su unesene plemenite arome koje nimalo ne narušavaju perfekcionistički balans vina.

Iako Sassicaia iz 2020. godine već sada pruža izvanredno iskustvo, osobito u pogledu voćne ekspresivnosti i pristupačnosti, preporuka je da se uživa u narednih petnaestak godina kako bi vino razvilo dodatne plemenite tercijarne arome, kojih će s obzirom na dosadašnju kompleksnost vina biti pregršt.

Ocjena: 97/100

Boškinac, 2018

Boškinac predstavlja jedno od najprestižnijih hrvatskih vina. Vino iz 2018. godine, koje je trenutačno na tržištu, već je spremno za hedonističko uživanje, a istovremeno nudi veliki potencijal za daljnje odležavanje. Ova mješavina cabernet sauvignona i merlota pruža duboke arome crnog ribizla, tamne čokolade, cedra i suhog duhana, uz bogat zemljani i herbalni karakter koji podsjeća na klasične bordoške blendove.

Struktura tanina je čvrsta i elegantna, omotana svježinom, obećavajući dugovječnost, dok se slojevi aroma polako otkrivaju uz dekantiranje. Iako je vino potpuno spremno za uživanje već sada, može odležavati još barem deset godina u vinskim podrumima strpljivih vinoljubaca, čime će razviti složeniju tercijarnu aromatiku i pružiti još dublji doživljaj. Boškinac je svakako jedan od najboljih izbora na hrvatskoj vinskoj sceni i jedno od rijetkih vina od cabernet sauvignona iz Hrvatske koje se može spominjati i u kontekstu najvećih svjetskih vina.

Ocjena: 95/100

Cabernet sauvignon iz zadarske regije još je prije desetak godina bio gotovo nepoznat u svijetu vrhunskih vina, no danas pokazuje potencijal i sve veću prepoznatljivost. Ova regija danas nudi vina koja se mogu vrlo dobro nositi s napretkom vinske globalne scene. No, Boškinac je još uvijek jedan od rijetkih primjera koji pokazuje koliko se hrvatska vinska industrija uspela visoko i kako kvaliteta vina u ovom području može biti i na svjetskoj razini.

Dakle, svijetla vinska budućnost je pred nama, a na ustrajnim, strastvenim i edukacijom potkovanim vinarima ostaje da joj otvore vrata!