Američka vinska kritičarka u podgradinskoj vinariji Bora zadarskim vinarima dala vrijedne savjete

Vina zadarskog kraja nadaleko su poznata prvenstveno po svojoj kvaliteti koju su vinari godinama nakon rata razvijali, polako obnavljajući ratom uništene vinograde. One najteže izazove uspješno su svladali te proizvodnju vina u našem kraju digli na stabilne temelje. No, pred njima su sada novi, veći izazovi predstavljanja i promocije naših vina na rastućem globalnom tržištu.

Iako popularnošću ne pariramo istarskim, niti količinom slavonskim vinima, zadarski se vinari i dalje svesrdno trude svoje proizvode staviti na renomirane stolove.

Ruku u tome zadatku dati bi im mogla poznata američka novinarka i vinska kritičarka Emily Saladino koja je nedavno bila u svom prvom posjetu Hrvatskoj, i to upravo u našoj regiji. Turneju po Dalmaciji započela je u vinariji Bora u Podgradini, gdje je u društvu vinara te zadarskog sommeliera Ivana Stiblika imala prilike ocijeniti neka od najpoznatijih zadarskih vina.

Jesu li je, i kako, oduševila tek trebamo vidjeti, ali njezina je posjeta vinarima olakšala probijanje na zahtjevno američko tržište, koje zbog svoje veličine, ali i snažne domaće proizvodnje, male europske vinske zemlje često ostavlja po strani.

Potencijali američkog tržišta

Prethodno glavna urednica u Wine Enthusiastu i kulinarska urednica u Food Networku, Emily radi kao urednica suradnica u Imbibeu i spisateljica u Wine Enthusiastu, gdje recenzira vina iz Hrvatske, Grčke, Gruzije, Mađarske i Libanona.

Njezini tekstovi objavljeni su u The Washington Postu, The New York Timesu, Bloombergu, BBC-u, Bon Appetitu, Food & Wineu i drugima. Cilj njezine turneje, u organizaciji Udruženja vina Dalmacije nije bilo samo kušanje dalmatinskih vina, već i upoznavanje s Dalmacijom kao vinskom regijom, njezinih sorti, a osobito različitih terroira i posebnostima kojima regija obiluje.

Posjet je započela kušanjem vina iz Sjeverne Dalmacije u Podgradini, zatim nastavlja južnije u Dalmaciju. Stiblik je zato za Saladino pripremio selekciju bijelih i crnih vina s osobitim fokusom na autohtone sorte.

– Već imam određeno iskustvo s hrvatskim vinima koja sam ocjenjivala za Wine Enthusiast, tako da sam, u odnosu na prosječne Amerikance puno bolje upoznata s lepezom hrvatskih vina.

S obzirom na činjenicu da je Hrvatska izrazita vinorodna zemlja s različitim sortama, klimatskim i vegetacijskih obilježjima, ljubitelji kapljice u Hrvatskoj imaju itekako puno izbora.

Zbog toga je važno i poželjno vidjeti da se vinari udružuju, promoviraju na tržištu i traže svoje mjesto na vinskom nebu, započela je Saladino, kazavši kako se Dalmacija i dalje treba profilirati jer Istra nas u količini proizvedenih vina, kao i tradiciji njihove promocije još uvijek stavlja niže na ljestvici.

Pratiti trendove

– Zemlja je ovo bogata sofisticiranim vinima i entuzijastima koja ih uvijek žele dignuti na višu razinu. Kvaliteta uvijek pronađe svoju publiku, smatra Saladino.

Iako se zbog ograničene proizvodnje na našem području, vinari još uvijek bore s puno većim i poznatijim istarskim i kontinentalnim vinarima, kvaliteta zadarskih vina iz godine u godinu raste i zato su podrumi zadarskih vinara redovito prazni.

No, unatoč tome, glavni im je zadatak etablirati se na međunarodnom tržištu, gdje su francuska, španjolska, portugalska i talijanska vina jako popularna, te pronaći svoju nišu koja bi turiste u Zadarsku županiju dovela upravo kako bi se mogli prepustiti kušanju naših ponajboljih sorti.

– Hrvatska, a pogotovo Dalmacija ima jako puno potencijala. Još je uvijek puna prilika koje treba iskoristiti, a rad na marketingu i promociji vina posao je koji nikada ne završava.

Novi trendovi i navike kroje interes potrošača, čemu se vinari moraju prilagođavati ako žele opstati na tržištu. No, nikada ne bi trebali raditi kompromis u kvaliteti krajnjeg proizvoda, pojašnjava Saladino.

Sirovina u zadarskom kraju se tretira kao zlato. Zato su naša vina i tako kvalitetna, unatoč poteškoćama na koje su naši vinari i vinogradari naišli tijekom obnove vinograda.

Suvremena vinarska revolucija u punom je jeku već nekoliko godina u našoj regiji, a rezultirala je brojnim kvalitetnim vinima i sve većim brojem mladih vinara koji se žele okušati na ovom zahtjevnom tržištu.

Jak dalmatinski faktor

Zadarska je regija oličenje mediteranske klime s različitim vrstama tla na relativno malom području, što utječe na kvalitetu grožđa, ali i osobitosti sorti koje se mogu uzgajati.

– Amerikanci su jaki vinski turisti, naročito putnici mlađi od 50 godina koji sve više ulaze na tržište vina. Oni su izrazito zainteresirani za Hrvatsku i to u dvostrukom smislu – kao turističku i vinsku destinaciju, što vinari i turistički djelatnici ovdje u regiji trebaju znati prepoznati i iskoristiti.

Jako su dobro upoznati s najvećim francuskim i američkim vinskim regijama. Njihova su vina prokušana i prokomentirana. Hrvatska, osobito Dalmacija tako im dođe kao potpuno neotkriveni vinski kraj u Europi. Zato i vidim ogromni potencijal u privlačenju američkih turista na hrvatsko tržište.

Dalmatinska će im vina biti osobito lako dostupna, što ne znači naravno da će odmah biti i jako popularna, ali zbog mediteranskog će se ozračja za svoj prvi put u Hrvatskoj prije odlučiti za primorsku nego za kontinentalnu vinsku regiju, rezimirala je Saladino.

Putovanja su, zato, ističe, savršen način da se entuzijasti i ljubitelji vina s drugog kraja svijeta upoznaju s lokalnom kulturnom, vinskom tradicijom i autohtonim sortama.

– Putovanja tako u velikoj mjeri utječu na trendove u našoj zemlji, naročito za onaj segment sorata koji se ne uzgaja u Sjedinjenim Državama. Portugalska su vina tako, na primjer, postala izrazito popularna, jednim dijelom i zbog putovanja, pojasnila je.

Oko 500 hektara zadarskih je vinograda pod ekološkim proizvodnjom, a cilj nam mora biti i bolja iskoristivost polja.

Autohtone sorte

– Lijep je problem imati dobru potražnju za lokalnim vinima, naročito ako istovremeno radite na daljnjoj promociji zadarske vinske regije. No, Mediteran je pod velikim klimatskim pritiskom, što u budućnosti može utjecati na budućnost vinogradarstva, ali i putovanja uopće.

U Sjedinjenim je Državama taj problem manje izražen i to prvenstveno zbog površine koju zauzimamo, što znači da su vinari u boljem položaju da se izbore s klimatskim promjenama, smatra Saladino koja drži kako su hrvatska vina, u odnosu na druga mediteranska vina, kao i na svakom tržištu, raznolika kvalitetom.

– Izvrsna se i prosječna vina mogu proizvoditi jedna do drugih. Tako je na svakom tržištu, pa i na hrvatskom. Njemu na ruku ide raznolikost sorti, no neke etikete još uvijek traže svoju poziciju. Nigdje na svijetu ne postoji vinska regija iz koje izlaze samo izvrsne etikete, zaključila je Saladino.

Smatra kako mala zemlja kao što je Hrvatska može imati više jednako kvalitetnih vinskih regija, koje nužno ne moraju biti suparnice, već se nadopunjavati kvalitetom i tako stvarati jedinstvenu sliku o hrvatskoj vinskoj sceni.

– Posjetitelji iz dalekih zemalja obožavaju autohtone sorte. Svi smo mi pili odlični chardonnay, tako da se sada želimo okrenuti izvrsnom pošipu ili maraštini.

Kao stručnjakinja uvijek naglašavam kako su autohtone sorte one koje treba stavljati u prvi plan. Zadarske su autohtone sorte tako jako raznolike. To je sve što ću kazati prije nego što objavimo kritiku!, našalila se Saladino.

Ovaj sadržaj je sponzoriran te je nastao u suradnji s TZ Zadarske županije.