Petak, 1. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

ŽUPANIJSKI SUD

Potvrđena optužnica protiv 15 osoba i 5 tvrtki zbog gospodarskog kriminala u Zadru. Jedan okrivljenik priznao izdavanje fiktivnih računa

Autor: Toni Perinić

08.02.2024. 11:51
Potvrđena optužnica protiv 15 osoba  i 5 tvrtki zbog gospodarskog kriminala u Zadru. Jedan okrivljenik priznao izdavanje fiktivnih računa

Foto: Mislav Klanac



Županijski sud u Zadru potvrdio je optužnicu ŽDO-a u kaznenom predmetu protiv petnaest osoba i pet tvrtki zbog organiziranog kriminala u Zadru.


Optužnica je potvrđena protiv Vedrana Ikića, Budimira Savarina, Žilijena Satmarija, Dejana Adama, Marka Čuline, Andrije Čuline, Maria Bilića, Mate Ivkovića, Irene Knego, Žarka Vlahovića, Franka Klarice, Tonija Šimićeva, Domagoja Miloša, Krešimira Bušljete, Dalibora Bakmaza, pravne osobe Bilić Gradnja d.o.o., pravne osobe Zadruga Sokol, pravne osobe Atena d.o.o., pravne osobe Diklovac d.o.o. i pravne osobe Ira Grad d.o.o.


Neistiniti računi


Podsjetimo, preko tvrtki bivšeg službenika MUP-a Budimira Savarina optuženi su izvukli više od milijun i pol eura (12 milijuna kuna). Kako se sumnja, najveći je iznos iz svojih tvrtki izvukao prvooptuženi Vedran Ikić, bivši “specijalac”. Na isti je način sa svojim poslovnim partnerom Markom Čulinom izvukao preko sto tisuća eura (800 tisuća kuna).




Optužnicom se okrivljenike tereti da su izdavali neistinite račune za neistinite poslove, robu i usluge, iako ti radovi, roba i usluge nisu izvršeni niti isporučeni, pa su na temelju takvih računa obavljene isplate sa računa trgovačkih društava izdavateljima tih računa koji su potom, tako isplaćene novčane iznose podizali sa računa svojih trgovačkih društava i u gotovini predavali pojedinim okrivljenicima.


Također, tereti ih se da su na opisani način, pored kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju kojima su oštećena pojedina trgovačka društva nezakonitim isplatama te pored kaznenih djela krivotvorenja službene ili poslovne isprave, ostvarena i obilježja kaznenih djela utaje poreza ili carine jer po takvim računima nije bilo moguće knjiženje niti unos evidencija poreznim tijelima, a nije mogao biti iskorišteni niti pretporez jer nije bilo nikakvog utemeljenja za uplatu po tim računima iz razloga što nije bilo nikakvih isporuka.


Knjigovodstvena dokumentacija


Na sjednici optužnog vijeća zastupnik optužbe naveo je kako se optužnica protiv Vedrana Ikića i ostalih temelji na podacima i dokazima prikupljenim tijekom prethodnog postupka odnosno kriminalističkih izvida Službe kriminalističke policije PU Zadarske te provedene istrage. Naime, tijekom kriminalističke obrade je prikupljena obimna knjigovodstvena dokumentacija iz koje proizlazi da su okrivljenici ispostavljali neutemeljene račune za neistinite poslove i usluge odnosno radove, robu i usluge, iako ti radovi, roba i usluge nisu izvršeni niti isporučeni, te su temeljem tih istih lažnih računa nalagali isplate sa računa svojih trgovačkih društava na račune trgovačkih društava drugih okrivljenika, a koji su potom novčane iznose sa tih računa svojih trgovačkih društva podizali kao pozajmice sebi i predavali takav novac u gotovini pojedinim od okrivljenika. Ovakve navode u osnovi podupiru i obrane okrivljenika koji su bili ispitani u ovom državnom odvjetništvu.


Tijekom istrage ispitana je nekolicina svjedoka pretežno vlasnika knjigovodstvenih servisa koji su imali suradnju sa pojedinim od okrivljenika odnosno njihovim firmama gdje je većinom dolazilo do prekida suradnje servisa zbog različitih nelogičnosti i nepravilnosti poslovanja firmi i samih okrivljenika. Tijekom istrage je provedeno i financijsko-knjigovodstveno vještačenje predmeta i priležeće dokumentacije po stalnom sudskom vještaku za računovodstvo i financije mag. oecc. Stjepanu Kolovratu, a kojim vještačenjem su potvrđeni svi navodi inkriminacija iz dispozitiva optužnice.


Vještak je utvrdio da svi računi u konkretnom predmetu nisu vjerodostojni i da po istima nisu izvršene isporuke robe, izvođenje radova i ostalih usluga, isporuka tzv. “intelektualnih usluga”, usluga marketinga i propagande i da po istima nije bilo moguće niti knjiženje niti unos za evidencije poreznim tijelima, nije mogao biti iskorišten pretporez, nije bilo nikakvog utemeljenja za uplate po tim računima jer nije bilo nikakvih isporuka, pa je na taj način oštećen Proračun RH i samo trgovačko društvo koje je iste knjižilo i plaćalo djelomično ili u cijelosti. Takvim postupkom odgovorne osobe kupaca su omogućile odgovornim osobama kod nepostojećih dobavljača da za privatne svrhe podignu uplaćeni novac o čemu je vještak pojedinačno za svako od društva iznio nalaz i mišljenje. Na koncu navodi kako su upravo navedeni dokazi na kojima se temelji predmetna optužnica dali dovoljno osnova za podizanje iste, to predlaže vijeću i potvrditi optužnicu.


Priznanje Žiljena Satmarija


Branitelj Vedrana Ikića, odvjetnik Branimir Zorica u odgovoru na optužnicu ističe kako je ista neosnovana te da istu osporava u cijelosti.


– Nema dovoljno dokaza da bi on bio osnovano sumnjiv za djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret obzirom se cijela teza optužbe temelji samo i jedino na nalazu i mišljenju vještaka financijske struke koji je u svom vještačenju decidirano kazao da je čitav niz računa naprosto nevaljan i neistinit. Štoviše, Vedran Ikić nikada nikakav novac od Budimira Savarina i Žilijena Satmaria nije primio, a ni dobio, niti je imao razloga dobiti bilo što, a niti da bilo kakav dokaz u tom smislu postoji osim “nemuštog i nerazumljivog” iskaza obrane Žilijena Satmaria kojeg Vedran Ikić niti ne poznaje, stoji u odgovoru Zorice na optužnicu.


U fazi istrage, Žiljen Satmari jedini je priznao da je na zahtjev druge osobe, na račune svojih društava, primao novac, za koje primitke je ispostavljao fiktivne račune, a da prethodno nije ni obavio poslove za koje je primao novac, te takav novac predavao drugome, uz zadržavanje provizije za obavljene transakcije. Ali za njegovu obranu ostaje nejasno i nerazjašnjeno radi li se o kaznenim djelima za njega, ali i za druge okrivljenike kako mu se to i stavlja na teret. Ističe kako je nejasno o kojem se “novcu” radi, ukoliko su određene osobe na račune drugih, pa tako i njega, odnosno njegovih pravnih osoba uplaćivali novac kojim uplatama nije prethodilo obavljanje kakvih poslova ili usluga, odnosno koji je bio cilj takvog zabranjenog ponašanja, a koje okolnosti jesu relevantne za ocjenu inkriminiranog postupanja, a iste su potpuno nepoznate Satmariju jer da bi neka osoba pa tako i on odgovarao za kazneno djelo pomaganja u zlouporabi gospodarskog poslovanja, na način kako mu se inkriminira, morao bi znati i ciljeve i namjere osobe kojoj pomaže, jer u protivnom odgovara samo za efektivne radnje koje se opisuju u optužnici kao što su krivotvorenje službene isprave u vidu izdavanja neistinitih – fiktivnih računa.