OBNOVA Čišćenje i zaštitni radovi na Škrinji sv. Šimuna

Najvrjednije djelo srednjovjekovne zlatarske umjetnosti u  Hrvatskoj, Škrinja Sv. Šime ponovno se obnavlja. Prema riječima čuvara  svetišta Anđelka Travice posljednja restauracija škrinje bila je 1985. a  trenutačno se samo odvijaju radovi čišćenja tj. uklanja se nečistoća koja je napravila svojevrsnu patinu na ovom spomeniku pokretne baštine  nulte kategorije. Poznato je da je restauracija ovog svjetski vrijednog  spomenika kulture prije 34 godine izazvala veliko zanimanje stranih, ali  ne i domaćih medija.
Kako su nam precizirali iz Ministarstva kulture i Konzervatorskog odjela u Zadru, radovi se odvijaju i na "Škrinji sv. Šimuna" (Francesco iz  Milana, 1377. – 1380. godine i Toma Martinov, 1497. godine, 127 x 192 x  62 cm, drvo, srebro, iskucano, pozlaćeno) i "Dva brončana anđela, nosači škrinje sv. Šime" (Francesco Cavrioli, 1648. godine, visina 183 cm,  bronca, lijevano) provodi se 1. faza konzervatorsko-restauratorskih radova.

Na škrinji i na anđelima
– Škrinja sv. Šimuna i dva brončana anđela, nosači škrinje sv. Šime  imaju svojstvo kulturnog dobra i upisani su u Registar kulturnih dobara  Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara. Anđeli koji su  saliveni 1648. godine u Veneciji od bronce zaplijenjenih turskih topova  po narudžbi vojskovođe i generalnog providura za Dalmaciju Leonarda  Foscolo, osim umjetničkog imaju i značajno kulturno–povijesno  značenje, dok škrinja sv. Šimuna predstavlja najvažniji spomenik zadarskog zlatarstva i jedan od najznačajnijih primjeraka naše srednjovjekovne umjetnosti, rekao nam je pročelnik Konzervatorskog odjela u  Zadru Igor Miletić.
Zadnji restauratorski zahvat na škrinji proveden je koncem 80.-tih  godina 20. stoljeća no zaštitni lak kojim je tada bila zaštićena je tijekom  vremena i neadekvatnim čišćenjem mjestimično uklonjen. Površina  čitave škrinje je zbog nataloženih nečistoća i utjecaja loših atmosferskih uvjeta potamnila i poprimila tamno-sivi do crni ton koji je najizraženiji na dnu škrinje. Nužno je bilo čim prije skinuti sloj nataložene  nečistoće i recentno nanesene uljne premaze sa škrinje i s anđela nosača kako bi se ovim vrijednim umjetninama vratio primjeren izgled.
Konzervatorski odjel u Zadru je još u listopadu 2018. godine propisao  mjere zaštite nad navedenim kulturnim dobrima nakon čega je HRZ  proveo uzorkovanje radi laboratorijskih istraživanja i probe čišćenja kako bi definirao postupak uklanjanja nakupljenih slojeva nečistoće. Temeljem dobivenih rezultata HRZ, Restauratorski odjel u Zadru izradio  je "Prijedlog konzervatorsko – restauratorskih radova s troškovnikom…". Voditelj radova je Aleksandar Kotlar, restaurator – majstor, a  nadležni konzervatori za radove na škrinji su: Bojan Goja i Damira Tolić. Zanimljivo da je Kotlar, jedan od ponajboljih hrvatskih restauratora  za metal, sudjelovao i u restauraciji škrinje 1985.

Dovršetak radova na jesen
Konzervatorski odjel Zadar je 20. svibnja 2019. godine izdao rješenje  o prethodnom odobrenju za zaštitne radove, nakon čega je započela  prva faza radova u trajanju od tri tjedna. Zbog brojnih hodočašća i  održavanja zavjetnih svetih misa prilikom kojih se škrinja otvara,  odlučeno je da se u prvoj fazi postavi skela samo sa stražnje strane kako bi se očistila poleđina škrinje, odnosno tri kasete sa stražnje strane i  djelomično donja strana škrinje. Naknadno je odlučeno da se očisti i  srednja kaseta s pročelja. U drugoj fazi koja će započeti na jesen podignuti će se fiksna skela uokolo cijele škrinje te će se dovršiti postupak  čišćenja. Ovim postupkom bi se uklonili štetni slojevi oksida i nečistoće  te bi se omogućilo nanošenje novog sloja zaštite.
– Osim nečistoće na škrinji je primijećen nedostatak srebrnih čavlića  koji povezuju oplošje s drvenom osnovom, nedostatak dijela ukrasne  srebrne trake te manja mehanička oštećenja što će u cijelosti biti ispravljeno ovim zahvatom. Uz navedene konzervatorsko-restauratorske radove provesti će se kvalitetno i profesionalno snimanje oltara pod UV  svjetlom kako bi se ustanovilo je li nečistoća u potpunosti uklonjena te  da bi se dobile kvalitetne fotografije za izradu daljnje dokumentacije,  rekao je na kraju Igor Miletić.