Subota, 23. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

3 C°

“Ovo nisu predizborne ‘fore’ ni anarhističke akcije!”

Autor: Tomislav Jerak

21.04.2009. 22:00
“Ovo nisu predizborne ‘fore’ ni anarhističke akcije!”

Foto: Adam VIDAS



Ono po čemu se zadarska blokada Sveučilišta bitno razlikuje od one zagrebačke je činjenica da zadarski studenti imaju punu podršku i Uprave Sveučilišta, što je pojavljivanjem na tribini potvrdila prorektorica dr. Ana Proroković. Prorektorica i mnogi profesori su studentima dali podršku i time dali do znanja da su itekako svjesni ove problematike. Prorektorica je rekla za medije kako Uprava Sveučilišta podržava studente jer uviđaju opasnost i tendenciju komercijalizacije
“Znanje nije roba!” piše na jednom od transparenata kojim su zadarski studenti, objesivši ga na ulazu u Sveučilište, htjeli ukazati na problem komercijalizacije studiranja. Postao je to ne samo hrvatski već i svjetski problem po pitanju visokog obrazovanja. Nakon što je blokirana zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu, zadarski studenti su se odlučili, ponukani indentičnim problemima, jednaku akciju napraviti i u Zadru.
Nakon dvije održane tribine na kojima je sudjelovalo četrdesetak studenata, donesen je zaključak Nezavisne incijative koji kaže kako je jedini izlaz upravo blokada Sveučilišta. Tako je u utorak u Svečanoj dvorani Sveučilišta održana tribina gdje se pojavilo oko šest stotina studenata koji su odlučno podržali akciju podrške i međukolegijalne solidarnosti.
Ono po čemu se zadarska blokada Sveučilišta bitno razlikuje od one zagrebačke je činjenica da zadarski studenti imaju punu podršku i Uprave Sveučilišta, što je pojavljivanjem na tribini potvrdila prorektorica dr. Ana Proroković. Prorektorica i mnogi profesori su studentima dali podršku i time dali do znanja da su itekako svjesni ove problematike. Prorektorica je rekla za medije kako Uprava Sveučilišta podržava studente jer uviđaju opasnost i tendenciju komercijalizacije.
Za znanstveni razvoj – 0 kuna
– Nije tajna da zadarsko sveučilište posljednih godina muku muči s financijama, da se jedva pokrivaju materijalni troškovi te da ništa novca ne ostaje za znanstveni razvoj, istaknula je.
Osvrnula se i na donošenje novog zakona o visokom školstvu koje bi, kako kaže, trebalo biti transparentno, te da bi podjela novca trebala biti pravična kako problem studenata ne bi postao problem nastavnika. Na kraju je odlučno rekla kako ne želi da se problemi školstva rješavaju preko leđa studenata i njihovih školarina.
Profesor Emil Hilje s Odjela za povijest umjetnosti je također izjavio kako su zahtjevi zadarskih studenata itekako opravdani i da ne vidi kako bi ijedan profesor bio protiv njih.
– Drago mi je vidjeti takav entuzijazam među studentima, no vrijeme će pokazati koliko će se održati prije nego vladajući popuste, kazao je.
Strah ga je, kaže, da se cijela situacija ne ispuše, te da se studentima ne daju lažna obećanja.
– Studenti i profesori moraju zajedno stati u ovome, ističe Hilje.
Bitna problematika zadarskog, ali i hrvatskog studiranja je enormno povećanje školarina, nedostatak znanstvenog kadra, i nedovoljno ulaganje u adekvatne prostorije za predavanja.
Bologna ne postoji
– Bologna kao bologna ne postoji jer se ne provodi. Školarine rastu, a novac se ne ulaže u zapošljavanje profesora i stručnih suradnika, ne ulaže se u stručne prostore za predavanja. Ove godine su na Sveučilištu zaposlesena samo četiri nova znanstvena novaka, a potreba je itekako veća, pa se pitamo gdje novac iz naših džepova ide. Mislim da bi se i broj stipendija trebao znatno povećati, jer je doba neimaštine, studentima treba motiv i novčana olakšica da bi nastavili studiranje, a trenutačno stanje je sve samo ne motivirajuće, kaže Petra Kupsjak, jedna od organizatorica prosvjeda.
S obzirom na uspjeh ove akcije, moglo bi se reći da se zadarski studenti nakon dugo vremena napokon bude iz zimskog sna i prestaju pasivno gledati kako stvari oko njih idu nagore. To su dokazali ustrajanošću ove inicijative i visokom razinom akademskog znanja i ponašanja. Oni najuporniji su čak, u dvorani na četvrtom katu i prespavali, koristeći vreće za spavanje koje su i jučer spremno čekale odložene u rubnim djelovima prostorije. Kako kažu u Nezavisnoj incijativi, neće se zadovoljiti mrvicama kruha, već ako treba, na Sveučilištu provesti noći i dane, sve dok Ministarstvo znanosti ne odluči udovoljiti zahtjevima studenata.
Od Ministarstva se zahtjeva da se donese zakon o besplatnom školovanju na svim razinama, traži se izravno uključivanje studenata u reformu visokog obrazovanja, ali i tržišta, i naravno više novčanog ulaganja u stipendiranje, znanost te obrazovanje. Nažalost, prati nas europski trend povećanja školarina, što opovrgava činjenicu da bi obrazovanje za svih trebalo biti jednako. Iako je Ustavom Republike Hrvatske navedeno da je visoko obrazovanje dostupno svima u skladu sa svojim sposobnostima, ništa za sada ne ukazuje da je realno stanje upravo takvo. Kakva je budućnost plaćanja visokog obrazovanja, može se vidjeti u sve većoj tendenciji države da sve troškove javnih usluga prebacuje na teret građana, iako ti isti građani porezima koje plaćaju već izdvajaju za pokrivanje troškova javnih službi.
Iako su troškovi školarina na većini hrvatskih sveučilišta još relativno niski, za mnoge roditelje to već sada predstavlja znatan izdatak, jer se trebaju uzeti u obzir svi popratni troškovi studiranja, naročito ako se ne studira u rodnom gradu. Dakle, radi se još o troškovima stanovanja i prehrane, knjigama i materijalima potrebnim za studiranje, te troškovima prijevoza. No studenti koji studiraju u svom mjestu također žive na teret roditelja, koji ih moraju uzdržavati sve dok ne završe studij i zaposle se.
Kritičko razmišljanje
Pitanje koje bi se trebalo postaviti, kad je o besplatnom obrazovanju riječ, jest što je obrazovanje i čemu ono služi. Odgovor bi bio, kako stvari stoje, da obrazovanje na svakoj razini, pa tako i na visokoškolskoj, nije moguće svesti samo na stjecanje znanja i sposobnosti koje su potrebne za postizanje tržišnog uspjeha. Obrazovanje bi, iz tog razloga, nužno trebalo biti besplatno da bi sačuvalo nezavisnost od tržišnih utjecaja i osiguralo onu ulogu koju mu mnogi i pridodaju, a to je uloga temeljnog pokretača socijalnog napretka, te prostora na kojem se nudi mogućnost razvijanja kritičkog promišljanja, mjesto razvoja, kako individualne tako i socijalne svijesti.
– Danas ćemo održati plenum u Svečanoj dvorani sa početkom u 20 sati, na kojem ćemo razraditi daljne planove. Budući Studentski zbor više nije nadležan, sada mi studenti odlučujemo kakav će biti daljni rad Sveučilšta, hoće li se održati nadolazeći kolokviji, i hoćemo li otkazati Dane sveučilišta. Svaki dan smo u kontaktu sa ostalim hrvatskim sveučilištima, i imamo iznimnu podršku. Poznato mi je da splitsko i riječko sveučilište također ovih dana treba odlučiti hoće li organizirati blokadu, i iz tog razloga smo cijelo vrijeme u kontaktu, te ih u tome i podržavamo. Vrijeme je da se svi hrvatski studenti ujedine, i da se pokaže da ovo nisu predizborne “fore” niti anarhističke akcije, već vapaj očajnih studenata, govori Kupsjak, i dodaje kako želi naglasiti da ona nije jedina organizatorica blokade, već je to akcija i borba svih zadarskih studenata.


 STANJE PRIJE


’91. visokoobrazovanje – besplatno
’93. Na račun države studiralo je 88% studenata




 STANJE DANAS


60% studenata plaća svoj studij
Broj studenata se povećao za 82%, a broj onih koji plaćaju studij za 814% u odnosu na ’91.godinu
2005.godine na račun države studiralo je 44% studenata
Za visoko školstvo se izdvaja oko 2-3% državnog proračuna
Od 1996.-2006., bilježi se porast školarina za 30%, a troškovi života sve su viši
Studenti koji studiraju uz potporu Ministarstva studiraju u prosjeku 6,6 godina, dok oni koji studiraju za vlastite potrebe studiraju 7,3 godina
Hrvatske školarine su u rasponu od 750 do 1200 eura, a europski prosjek je od 500 do 1000 eura
Preddiplomski studij, ovisno o ustanovi plaća 1 do 2/3 studenata
Diplomski (ne)plaćaju studenti ovisno o Odluci MZOŠ-a koja se donosi svake godine i vrijedi samo za onu slijedeću akademsku godinu (ove godine predviđeno 4.000-5.000 kn godišnje na FF u Zg,poništeno odlukom ministarstva 14. travnja)
Postdiplomski plaćaju svi (oko 10.000 kn po semestru na FF u Zagrebu)


 I DRUGDJE JE BESPLATNO


Unatoč tome što mnogi žele nametnuti misšljenje kako se visoko obrazovanje “plaća svugdje u svijetu”, činjenice govore nešto sasvim drukčije. Obrazovanje je, naime, i danas besplatno u četrnaest europskih zemalja, od toga trinaest članica Europske unije: Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Irska, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska, Slovenija, Švedska i Škotska.