Oformljen je Ured za izdavačku djelatnost na razini Sveučilišta

Osnutkom Sveučilišta pred zadarsku akademsku zajednicu na polju izdavaštva postavljeni su novi i veći zahtjevi. Korak naprijed učinjen je imenovanjem prof. dr. sc. Srećka Jelušića za prorektora u čijoj se nadležnosti nalazi i izdavačka djelatnost. Profesor Jelušić upoznaje nas s onim što je do danas učinjeno u izdavačkoj djelatnosti Zadarskog sveučilišta
Izdavačka djelatnost na Sveučilištu u Zadru ima tradiciju dugu pedeset godina. Izdavaštvo je zaživjelo nedugo nakon osnivanja Filozofskog fakulteta 1956. godine. Već godine 1958. izdana je prva obljetnička publikacija „Filozofski fakultet u Zadru, 1956./1957.” pod uredništvom Miroslava Kravara, u kojoj su izneseni osnovni podatci o radu na osnivanju Fakulteta, o njegovu svečanom otvorenju i o prvoj godini njegova djelovanja, odnosno kako stoji u predgovoru: „Nastoji se javnost upoznati s radom i ciljevima Fakulteta koji na izvorima prošlosti u skladu sa suvremenim razvojem visokog školstva teži postati novi europski centar znanstvene misli”. Ubrzo su zaživjeli u akademskoj zajednici dobro poznati ‘Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru’, tematski podijeljeni na srodne znanstvene discipline koje su se podučavale na tadašnjem Filozofskom fakultetu. Osnutkom Sveučilišta pred zadarsku akademsku zajednicu na polju izdavaštva postavljeni su novi i veći zahtjevi. Korak naprijed učinjen je imenovanjem prof. dr. sc. Srećka Jelušića za prorektora u čijoj se nadležnosti nalazi i izdavačka djelatnost. Profesor Jelušić upoznaje nas s onim što je do danas učinjeno u izdavačkoj djelatnosti Zadarskog sveučilišta, kao i sa trenutnim aktivnostima i budućim planovima:
Elektroničko izdavaštvo
– Prije dvije godine na Sveučilištu u Zadru održana je međunarodna radionica o suvremenom izdavaštvu koja nam je uvelike pomogla da izradimo koncept izdavaštva našeg sveučilišta. Naime, ulazak elektroničkog izdavaštva u znanstvenu zajednicu, koje je vrlo brzo postalo dominantno, donio je velike promjene. Tu smo radionicu iskoristili kako bismo što bolje osmislili čitavu našu izdavačku politiku. Ponajprije smo odlučili organizirati jedno skladište svih sveučilišnih izdanja gdje bismo ih sve fizički prikupili. To nam je trebalo pmoći pri osmišljavanju distribucije, ujednačavanju grafičkog izgleda svih izdanja, određivanja cijena pojedinih izdanja i sl. Taj posao smo početkom ove kalendarske godine uspjeli dovršiti i tako smo na jednom mjestu dobili uvid svih izdanja iz prošlosti i onih današnjih. Rad smo okrunili izložbom koja je bila otvorena za Dan sveučilišta ove godine, te izradom jednog preglednog kataloga sveučilišnih izdanja. Izložba je polučila zapažen uspjeh, a u njenom su postavljanju, u velikoj mjeri, pomogli i naši studenti. Zbog velikog interesa izložba, koja je bila i prodajnog karaktera, je potrajala duže nego li smo planirali. Stara izdanja bivšeg Filozofskog fakulteta, od zbornika znanstvenih i stručnih radova do monografija, našla su se predstavljena javnosti na jednom mjestu zajedno s najnovijim izdanjima Sveučilišta u Zadru. Cijene su bile promotivne i uspjeli smo zaraditi oko 20.000 kuna, a osim interesa pojedinaca dojmio nas se i interes knjižara. Na radionici smo donijeli još jedan važan zaključak – da je za koordiniranje izdavačkih aktivnosti potrebno oformiti Ured za izdavačku djelatnost na razini Sveučilišta. To smo učinili i danas ured ima jednog zaposlenicu, Larisu Grčić Simeunović, koja trenutno koordinira objavljivanje monografskih publikacija. Sva izdavačka djelatnost na zadarskom sveučilištu prolazi kroz povjerenstvo za izdavaštvo, a ono donosi godišnji plan, utvrđuje recenzente te, sukladno propisima, sve priručnike i udžbenike koji će se koristiti u nastavi šalje na razmatranje Senatu. Osim spomenutog, napravili smo i mrežnu knjižaru s internet stranicom, a na nju su unesena sva izdanja našeg sveučilišta tako da svatko može doći do podataka o njima i saznati gdje ih može naručiti.
Sljedeći korak naprijed u unapređivanju izdavaštva je otvaranje sveučilišne knjižare, za koju profesor Jelušić kaže kako bi se trebala otvoriti početkom 2009. godine.
Sveučilišna knjižara
– Ona će se nalaziti u prostoru lijevo od kapele sv. Dimitrija, a trenutno se izrađuje njen projekt. Knjižara bi osim naših izdanja sadržavala publikacije važne za znanstvene discipline koje se na našem sveučilištu podučavaju, antikvarni dio, a odredili smo da će se u njoj prodavati reklamni i upotrebni proizvodi s ciljem promidžbe Sveučilišta u Zadru. Njih trenutno osmišljavamo. Otvaranje knjižare bit će veliko poboljšanja distribucije naših izdanja.
Sveučilište svoja izdanja tiska u komercijalnim tiskarama, a o tome hoće li se što u skorijoj budućnosti promjeniti profesor Jelušić kaže:
– Prilikom tijeka već spomenute radionice jedno od pitanja je bilo koliko je isplativo da Sveučilište ima vlastitu tiskaru. Iskustva stranih sveučilišta koje nam je predočio jedan kolega iz inozemstva pokazala su da je sveučilištima isplativije vlastita izdanja dati tiskati u profesionalne tiskare. Troškovi tiskare su preveliki jer uključuju plaće stručnjaka, njihovo stalno usavršavanje, suvremene strojeve čija se tehnologija razvija tako brzo da zahtjeva stalna ulaganja bilo kroz nadogradnju, blio kroz nabavku novih strojeva… Naš zaključak je bio da ćemo obavljati sve poslove do grafičke pripreme, ukjučivši i nju. Upravo zahvaljujući oformljavanju Ureda za izdavaštvo uskoro kanimo uvesti i grafičko pripremanje naših izdanja. Tiskanje smo do sada najčešće radili u tiskari Zrinski iz Čakovca, ali za svako novo izdanje prije davanja u tisak tražimo nove ponude i ukoliko se neka pokaže prihvatljivijom odaberemo nju.
Sveučilišnom izdavaštvu konkurencija su komercijalni izdavači. Profesori sa sveučilišta diljem svijeta često svoja djela objavljuju kod potonjih.
Distribucija – slaba točka
– Oko tog pitanja sva sveučilišta u svijetu imaju isti problem. Taj je da su svi rukopisi koji nastaju na sveučilištima vlasništvo autora i samo on odlučuju gdje će ga objaviti. U pravilu autor kod komercijalnih izdavača za objavljivanje svog rukopisa dobiva honorar i to je očita prednost na njihovoj strani. Hrvatska, niti svjetska Sveučilišta, ne isplaćuju honorare, objašnjava nam profesor Jelušić te uz to odmah ukazuje na čimbenike koji određuju cijenu pojedine knjige ili zbornika:
– Na cijenu utječu troškovi grafičke pripreme, prijevoda i, najzad, tiska. Od zbroja tih troškova oduzmu se prihodi od donacija, sponzora i sl., a zatim taj iznos podijeli brojem primjeraka i povisi za nekih 20 do 30 posto. Tako dobijenom cijenom u pravilu se ne računa na zaradu već je dostatna tek da pokrije neke od troškova.
Kao najslabiju „točku” izdavaštva zadarskog sveučilišta profesor Jelušić ističe distribuciju, koja, kaže, još uvijek ponešto zaostaje za ostalim segmentima izdavačke djelatnosti, a ponešto subjektivan sud donosi o broju godišnjih izdanja na Sveučilištu u Zadru za koji bi volio da je veći. Radi usporedbe predočava nam i podatak kako MIT (Massachusetts Institute of Technology) godišnje izda oko 200, a Sveučilište u Zadru 15 do 20 monografskih izdanja. Ipak, integrirani ustroj zadarskog sveučilišta u kojem su osnovne jedinice relativno neovisni Odjeli velika je prednost pri koordiniranju i objedinjavanju izdavačke djelatnosti u odnosu na sveučilišta čije su osnovne jedinice fakulteti kakvo je, primjerice, zagrebačko.
Najzad, obavješteni smo kako je monografija “Otok Rava”, najnovije izdanje Sveučilišta u Zadru, izašla iz tiska i kako će se svečano predstavljanje održati 26. studenog.

 RADOVI FILOZOFSKOG FAKULTETA

Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru izlazili su od 1959. do 2002. godine. Bili su podijeljeni u tematske kategorije po srodnim znanstvenim disciplinama. Tako su u različitim vremenima izlazili: „Razdio lingvističko-filološki”, „Razdio historije, arheologije i historije umjetnosti”, „Razdio društvenih znanosti”, „Razdio filoloških znanosti”, „Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije” i „Razdio povijesnih znanosti”. Redovito su ove zbornike radova uređivali ponajbolji profesori zadarskog sveučilišta, odnosno Filozofskog fakulteta kao što su, primjerice, Petar Lisičar, Mate Suić, Ivo Petricioli, Stjepan Antoljak, Dalibor Brozovoć, Katica Lacković-Grgin, Nikica Kolumbić, Stipe Grgas i Slobodan Čače.

 SEDAM ZNANSTVENIH ČASOPISA

Trenutno na Sveučilištu u Zadru izlazi sedam znanstvenih časopisa/zbornika radova. To su „Acta Iadertina” (Odjel za filozofiju, Odjela za pedagogiju i Odjela za sociologiju), „Archaelogia Adriatica” (Odjel za arheologiju), „Croatica et Slavica Iadertina (Odjel za kroatistiku i slavistiku), „Geoadria” (Odjel za geografiju, Hrvatsko geografsko društvo), „Hieronymus” (elektronički časopis za lingvistiku i književnosti romanskih jezika, klasičnu filologiju i onomastiku), „Libellarium” (Odjel za knjižničarstvo) i „Magistra Iadertina” (Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja).

 UGOVORI S IZDAVAČIMA

Larisa Grčić Simeunović, stručni suradnik Ureda za izdavačku djelatnost Sveučilišta u Zadru, obavijestila nas je kako je Sveučilište nedavno sklopilo ugovor s nekim komercijalnim izdavačima:
– Naime, budući da naši profesori svoja djela ponekad objavljuju kod komercijalnih izdavača, kakvi su primjerice “Slap” iz Jastrebarskog ili “Golden marketing” iz Zagreba, s nekima smo sklopili ugovor po kojem će i Sveučilište u Zadru sudjelovati u distribuciji tih djela.

 PRODAJNA IZLOŽBA SVIH IZDANJA

Povodom prodajne izložbe monografskih izdanja i zbornika Sveučilišta u Zadru i Filozofskog fakulteta u Zadru upriličene 25. ožujka 2008. godine povodom Dana Sveučilišta objavljen je i prigodni Katalog, kako stoji: “…u želji da akademska i ina javnost stekne uvid u našu izdavačku djelatnost te da se zainteresiranima omogući nabava knjiga po popularnim cijenama. Dok je Katalog izložbe svojevrsni vodič kroz izložbu, popis izdanja će, osim što će biti značajna referencija znanstvene i stručne aktivnosti nastavnika i asistenata, služiti i za distribuciju naših izdanja, koju planiramo organizirati tijekom 2008. godine”.