Najstarije pisane zapise o obredima i svetkovinama u ovo doba godina nalazimo kod rimskog pisca Ovidija. On opisuje svetkovinu koju su Rimljani zvali “Oktobarski konj” i priređivala se u čast boga Marsa koji je s ovim dobom godine povezan preko astrološkog znaka škorpiona
Običaj obilježavanja i proslave Halloweena, kod nas poznatog i kao Noć vještica, odnosno zadnje noći mjeseca listopada, danas se proširio po čitavom svijetu. Kako su medijsko-marketinški magovi sa zapadne strane Atlantika i u ovom običaju nanjušili mogućnost za dobru zaradu, većina ljudi danas misli kako je riječ o jednoj skupoj “američkoj izmišljotini”. U skladu sa sve popularnijim antiamerikanizmom, mnogi ne žele ni čuti ni za kakvu proslavu smatrajući Halloween samo još jednim u nizu trikova kojima se lakovjernom svijetu izvlači teško stečeni novac iz džepova.
Povijesne činjenice, međutim, govore drugačije. Običaj svetkovanja zadnjeg dana, odnosno noći u listopadu, neizmjerno je stariji od postanka SAD-a koje su ove godine napunile (tek) 232 godine, dok se tragovi halloweenskih proslava mogu slijediti u prošlost tisućljećima prije.
Tako najstarije pisane zapise o obredima i svetkovinama u ovo doba godina nalazimo kod rimskog pisca Ovidija. On opisuje svetkovinu koju su Rimljani zvali “Oktobarski konj” i priređivala se u čast boga Marsa koji je s ovim dobom godine povezan preko astrološkog znaka škorpiona. Na Marsovom polju održavala bi se utrka zaprega i konj iz pobjedničke zaprege bio bi kopljem žrtvovan Marsu. Pootom bi mu se odrezali glava i rep, a glava bi se ukrasila hljebovima kruha. Za glavu bi se borili mladići iz dva nasuprotna rimska kvarta. Pobjednici bi imali pravo odnijeti glavu u svoju četvrt i tamo je svečano izložiti. Rep bi se pak odnosio u Regiju, gdje je u davno doba bila palača rimskih kraljeva. Krv koja je kapala iz repa, skupljale bi Vestalke i čuvale je do travnja kad bi se rabila za obredno proljetno čišćenje stoke.
Ovidije je ovaj običaj zapisao početkom prvog stoljeća i već tada ga nije znao u potpunosti objasniti. Bila je to jednostavno tradicija sačuvana iz starih vremena do koje su Rimljani mnogo držali i kad se izvorno značenje obreda izgubilo. Ipak, u ovom ritualu može se dobro prepoznati simbolika prave prirodne svetkovine koja je uvjetovana onim najosnovnijim – odnosom Čovjeka, Zemlje i Svemira. Povezanost listopadskih svetkovina s travanjskim govori o vezi bik-škorpion, Mars-Venera, muško-ženskom simbolizmu koja objašnjava čitav Univerzum. Nije slučajno što se točno nasuprotno Halloweenu nalazi Walpurgina noć 30. travnja.
Tradicije koje se mogu prepoznati u današnjim oblicima obilježavanja Noći vještica ne dolaze, međutim, iz rimske nego iz keltske tradicije. Keltski simbol je i popularna bundeva koja zapravo predstavlja kotao, jedan od veoma važnih svetih keltskih predmeta. U tom kotlu bi se pripremali čarobni i ljubavni napitci poput onoga kojeg je Hellawes uzalud spremala za viteza sir Lancelota od Jezera.
Kelti su, osim toga, na današnji dan slavili kraj stare i početak nove godine što se obilježavalo razuzdanim proslavama s masovnim opijanjem. Mutna sjećanja na te davne dane preživjela su u nekim krajevima Hrvatskoga Zagorja gdje postoje priče o takvim običajima u vrijeme kad počinje “duga noć”, što nam pokazuje da su tamošnji stanovnici ili dio njih imali veze s ljudima koji su živjeli daleko na sjeveru gdje se to u ovo doba godine počinje događati.
Nema sumnje da su osim Riljana i Kelta i mnogi drugi narodi imali neke običaje vezane uz ovaj datum, koji je središnji datum škorpiona i jesenskoga Marsa, vrijeme kad se ljudi bave žestokim aktivnostima, pečenjem rakije i klanjem svinja.
Keltske tradicije prenesene su zajedno s brojnim Ircima i Škotima preko Atlantika gdje su najrpije bile male obiteljske svetkovine dok ih se nije domogla industrija zabave i tako proširila cijelim svijetom. No može se na kraju krajeva reći da je bolje važne datume u životu Zemlje obilježavati i na komecijalan način, nego ih skroz zapustiti. I sam Ovidije se prije dvije tisuće godina čudio “Oktobarskom konju” ali je na kraju zaključio da tu tradiciju valja poštovati jer dokazano dobro djeluje na ljude i stoku.
najnovije
najčitanije
Zadar & Županija
raspituju se
Turist strahuje od „horor cijena“ zadarskih taksista: Evo koliko traže za vožnju do Vinjerca
Crna Kronika
Prometna nesreća
Automobil sletio s ceste i udario u zid u Vrsima
Hrvatska
Potraga se nastavlja
Hrvatska još traga za 1725 nestalih iz Domovinskog rata, identificirani ostaci 20 osoba
Hrvatska
HAK upozorava
Bura stvara probleme u prometu
Hrvatska
Vremenska prognoza
U Zadru sunčano i vrlo toplo, evo što donosi nedjelja
Svijet
masovna pojava
Medicinska sestra priznala što potajno rade, pogotovo starije: ‘Doktori su najpoželjnija roba’
Zadar
OBJAVA NA REDDITU
‘KAD SAM IH SREO…’ Prizor u zadarskoj trgovini iznervirao građanina: ‘Zna se neki red…’
Crna Kronika
UHIĆEN
Policija ga zaustavila u Zatonu, a ono što su otkrili skupo će ga koštati
Crna Kronika
Prometna nesreća
Sudar u Sukošanu, 46-godišnji motociklist završio u bolnici
Županija
HUMANOST NA DJELU