Zadar je u posljednje vrijeme napravio velike pomake; neke vezane uz bolju prometnu povezanost, nešto vezano uz nove i obnovljene hotele i kvalitetne turističke sadržaje, ali i mnoge stvari koje su promovirale Zadar kroz neke zanimljive sadržaje kao što su Morske orgulje, Pozdrav Suncu ili nešto treće. U to, naravno, spadaju i koncerti
*Ističete kako su 85 posto naših gostiju strani državljani, želeći time kazati kako je hrvatski turizam uspješan na svjetskom tržištu, no, može li se to čitati i na drugi način? Nije li udio domaćih gostiju od svega 15 posto pokazatelj siromaštva hrvatskih građana?
– Nepobitna je činjenica kako su 85 posto naših gostiju stranci. Zato ja i volim istaknuti tezu koja je potpuno točna; ako je koja grana hrvatskog gospodarstva na svjetskom tržištu, onda je to turizam. Ovo nije uobičajeno i mi smo jedna od rijetkih država koje imaju takav udio stranaca u ukupnom turizmu. Hrvatski turizam jest izložen silnicama svjetskog tržišta i svaki od tih turista koji dolaze u Hrvatsku može birati između mnogo destinacija koje su nama konkurentne. To želim istaknuti iz razloga što, kada govorimo o uspjesima hrvatskog turizma, moramo napomenuti da je taj uspjeh postignut u okolnostima oštre konkurenciju, a što se ove godine tiče čak i u uvjetima kad se svjetski turizam nalazi i jednoj blagoj recesiji uzrokovanoj porastom cijena hrane i energije. Naša je konkurentnost na visokoj razini, jer da to nije tako, ne bismo uspjeli napraviti još jednu dobru turističku sezonu 2008. godine. Jasno je da je i domaći turist nama važan turist. Nema govora o tome da mi trebamo, možemo ili smijemo podcjenjivati domaćeg gosta. On je uvijek tu; i u dobrim i u lošim vremenima podupire hrvatski turizam. Jasno je da je on i zahvalan turist, jer zna što Hrvatska pruža i nije mu potrebno objašnjavati što je turizam u Hrvatskoj i koje su to destinacije. Moram naglasiti da ove godine nemamo smanjenje broja domaćih turista. Imamo izvjesno povećanje koje je ponekad i veće nego kad gledamo strane turiste, i u ukupnosti očekujemo i ove godine više domaćih turista. Jasno je da je ekonomska situacija složena, ali Hrvatska vlada čini one mjere koje može kako bi pomogla hrvatskom građaninu; od povećanja neoporezive osnovice, pa do subvencioniranja troškova unutar troška električne energije.
Elitni turizam Dubrovnika i Hvara
* U posljednje dvije godine jako se često govori i piše o izrazito visokim cijenama smještaja, ali i ugostiteljskih usluga u Dubrovniku i Hvaru. Lani je bilo napisa i o, uz cijene vezanom, smanjenju broja turista na spomenutim destinacijama. Hoće li cijene ipak morati pasti?
– Što se tiče politike cijena, moram reći da svaka destinacija i svaki privatnik mogu odrediti onu politiku cijena koju smatraju razumnom. Vrlo često ona je vezana uz samu destinaciju. Ljudi zamišljaju Dubrovnik, Hvar, ili Brijune, primjerice, kao skuplje destinacije i to je točno utoliko što tamo postoji niz kapaciteta, posebice u Dubrovniku, koji su visoke kvalitete. Govorimo o hotelima s pet zvjezdica, o popratnim sadržajima, restoranima… Ako gdje vuče na elitni turizam, tu vuče. Međutim, prije sedam mjeseci Dubrovnik je imao porast broja gostiju i broja noćenja. Dubrovnik nije samo sjedište gostiju koji odsjedaju u hotelima s pet zvjezdica. Dubrovnik ima razvijen i privatni smještaj i hotele s tri i četiri zvjezdice i, sveukupno gledajući, ne možemo govoriti o destinaciji koja bi bila nesrazmjerno skupa u odnosu na ono što pruža, nego upravo ono što i čini hrvatski turizam konkurentnim, a to je da uvijek i svugdje imate pravu vrijednost za svoj novac. Na to su svi oni koji dolaze kod nas, naravno, jako osjetljivi. Pretvaranje takvih destinacija u destinacije visoke kategorije je nešto što želimo. Želim reći da je gost koji dolazi u Hrvatsku u prosjeku osoba četrdesetih godina, u 60 posto slučajeva ima visoko obrazovanje, što je puno više nego ranije, a ima i odgovarajuće prihode. U prosjeku ostaje kraće, do desetak dana, ali je spreman potrošiti više. Jasno, i više je zahtijevan. Stoga mi u ukupnosti želimo repozicioniranje Hrvatske prema kvalitetnijem turizmu, ne nužno elitnom, ali svakako visokokvalitetnom.
Prilagoditi standarde
*Kazali ste kako se 5 milijardi kuna godišnje ulaže u hotele, no što je s koordinacijom Ministarstva turizma s Ministarstvom poljoprivrede glede ulaganja u seoski turizam o kojem se godinama mnogo govori, dok istodobno obiteljska gospodarstva nemaju financijske mogućnosti ulaganja kako bi udovoljili strogim europskim standardima u posluživanju i prodaji hrane gostima kojima mogu ponuditi smještajni kapacitet?
– Seoski turizam je vid turizma koji će u budućnosti imati puno veći značaj nego što je to danas. Seoski turizam, koji u širem smislu nije samo turizam seoskih obiteljskih gospodarstava, je nešto čime država potiče razvoj ruralnih krajeva. Turizam je ekološki prihvatljiv, dopunski, a ponekad i glavni izvor prihoda koji je radno intenzivan i omogućuje povećanje dohodovnosti i stanovnicima omoguće planiranje života i ostanka u tom kraju. Iskorištenost tog potencijala je kod nas sigurno daleko od mogućeg. Seoska obiteljska domaćinstva, iako možemo govoriti i o malim obiteljskim hotelima, ili drugim objektima vezanim, primjerice, uz vinograde, imaju mogućnost plasirati nešto što je njihova vlastita proizvodnja, autohtoni proizvod za kojeg je turist spreman platiti puno veću cijenu od one koju bi taj proizvod postigao na tržnici. Mislim da bi neke standarde trebalo pojednostaviti i prilagoditi ih mogućnostima ljudi koji ulaze u takvu proizvodnju. Mi, ovisno o kojim se djelatnostima radi, negdje sami, a drugdje zajedno s Ministarstvom poljoprivrede idemo prema pojednostavljenju papirologije koja je potrebna za praćenje takvih objekata. Što se samih poticaja tiče, kroz kreditnu liniju “poticaj za uspjeh” potičemo male obiteljske hotele, ali i druge sadržaje. Od ove godine dajemo kredite za seoska obiteljska domaćinstva, ali i druge koji se bave seoskim turizmom i smatram da ćemo, kroz određeno vrijeme, te poticaje proširiti i dati im odgovarajuće mjesto u promidžbenim materijalima.
*Nakon što je lani i ove godine Turistička zajednica Grada Zadra bila suorganizator koncerata svjetskih glazbenih zvijezda Zucchera i Lennya Kravitza može se reći kako Zadar ide stopama Pule, s tom razlikom što Pula koncerte proslavljenih glazbenika ima i izvan sezone. Postoji li način da se izmjeri koliko takvi koncerti doprinose popularnosti destinacije i kakav je vaš ministarski savjet u pitanju dvojbe oko organiziranja takvih koncerata u sezoni ili izvan sezone?
– Ovdje je savjet teško dati. Promicanje destinacije je nešto što uvijek traje. Moramo znati da turizam u mnogome ovisi o imidžu destinacije i prikazu te destinacije prema potencijalnim kupcima; u ovom slučaju turistima. Želim naglasiti da je Zadar u posljednje vrijeme napravio velike pomake; neke vezane uz bolju prometnu povezanost, nešto vezano uz nove i obnovljene hotele i kvalitetne turističke sadržaje, ali i mnoge stvari koje su promovirale Zadar kroz neke zanimljive sadržaje kao što su Morske orgulje, Pozdrav Suncu ili nešto treće. U to, naravno, spadaju i koncerti. Oni su dio ukupnog pružanja sadržaja domaćim i stranim gostima. Objektivno gledano – sadržaja nikad dovoljno i ponude nikad previše. Ako je to moguće, naravno da je potrebno da toga ima u sezoni, u predsezoni i u postsezoni. Činjenica jest da mi više podupiremo sadržaje koji se događaju u predsezoni i posezoni upravo zato što sezonu želimo produžiti. Moram reći da podaci za ovu godinu pokazuju da je naša predsezona bila dobra. Ne mislim da je ijedan od ova dva pristupa loš, a ukoliko se ima novca, svakako treba napraviti i više sadržaja. Zadar je još uvijek u poziciji da se kao destinacija promiče više nego drugi, ali rezultati prate te aktivnosti.
Golf turizam
*Na području Zadarske županije je prostornim planom dana mogućnost izgradnje više golf-terena. Danas, kad je prošlo punih 13 godina otkako se govorilo o nikad izgrađenim golf- terenima u Tusitci, svjedoci smo neslaganja ekologa i čelnika Općine Pakoštane oko izgradnje golf-terena na području ove općine. Jesu li uopće, prema vašim saznanjima, golf tereni u svjetskim razmjerima i danas nešto što je “in”, i možemo li danas, kad smo svjedoci diverzifikacije turističke ponude u nizu specifičnih vrsta turizma uopće turizam pojednostavljeno dijeliti na elitni i masovni?
– Jasno da je nama potreban i elitni turizam kao dio hrvatskog turizma, ali su nam potrebni i drugi vidovi turizma, od omladinskog do avanturističkog preko “mainstream” turizma, onog obiteljskog. Nema nama konkurentne države u svijetu koja živi samo od jedne vrste turizma. Što se golf terena tiče, oni postoje u svim nama konkurentnim državama. Mi bismo trebali i morali imati golf terene. Ne želimo naše goste dovesti u dvojbu koja bi mogla biti ovakva; ili će promijeniti svoju naviku i dolazeći u Hrvatsku neće igrati golf, ili će promijeniti destinaciju. Na neki način je izgradnja golf igrališta čak i simbolički vezana uz tu novu kategoriju gostiju koju želimo privući. Slažem se da golf terena ne može biti u prekomjernom broju, ali su nam potrebni. Kad govorimo o ekološkim aspektima vezanim uz golf, naznačit ću da su golf igrališta uobičajena u zemljama koje imaju najviše ekološke standarde na svijetu, pa kad tamo postoje, mogu postojati i u Hrvatskoj i mi ćemo to podržati. Štoviše, Ministarstvo turizma ima u programu i izradu Zakona o golfu, kako bi se poduprlo takvo investiranje u Hrvatskoj i na taj način promicao imidž Hrvatske.
najnovije
najčitanije
Zadar
Prgodan program
Makedonsko kulturno društvo Biljana upriličilo program »Ususret Uskrsu«
Košarka
NBA liga
Cleveland zadnji sudionik drugog kruga, sada ih čeka Boston
Hrvatska
BIVŠA MOSTOVKA
Marija Selak Raspudić gostovala u Nu2: Nisam zbog toga sretna, ali zabrana pobačaja nije rješenje
Nogomet
HNL
Dinamo pobijedio kod Rijeke 2-1 i pobjegao na +4
Sport
Miris oktana
NAGRADA GRADA ZADRA Vesela utrka u kojoj su Fićo i Tesla jedan uz drugoga
Zadar
HRISTOS VASKRSE!
U Zadru proslavljen pravoslavni Uskrs: Pozivam vas da neumorno njegujemo potrebu za narodnim jedinstvom
Zadar
Rekordne brojke
[FOTO] Završeno 11. izdanje Wings for Life utrke, pobjednici u Zadru Kristijan Rubinić i Nataša Šustić
Zadar & Županija
Velika utrka
FOTO Točno u 13 sati krenula utrka Wings for Life, 8000 sudionika trče za one koji ne mogu
Zadar
Vremeplov
FOTO Zadar postao pravo središte svijeta oldtimera
Zadar
Poseban dan