Foto: Filip BRALA
Posljednjih dana posjetitelje koji nemaju iskustva s fazama života ovoga na tek kilometar i pol od mora udaljenog jezera, zbunjivala je pojava uginule ribe po tršćacima uz obalu. U razgovoru s djelatnicima parka prirode, međutim, saznajemo da je riječ o redovnoj i sasvim prirodnoj pojavi tijekom sezone mriješćenja ribe koja je upravo u ovo vrijeme bila na vrhuncu, a sad je pomalo na izmaku
Vransko jezero je sa svojih trideset četvornih kilometara površine najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. Od 1999. proglašeno je parkom prirode budući da se tu stalno ili povremeno gnijezdi dvjesto četrdeset vrsta ptica, a raste preko dvije stotine raznih biljnih vrsta. Ovaj je kraj bogat i gmazovima kojih također ima oko dvadesetak, a posebno se ističu zmija leopardica i veliki zelembać. Naravno, u jezeru žive i ribe, oko dvadesetak slatkovodnih ali i morskih vrsta, budući da je jezero kanalima spojeno s morem i tu, ovisno o dobu godine dolazi do različitih migracija iz mora u jezero, uglavnom raznih vrsta cipala te jegulja.
Ribe po poljima Posljednjih dana posjetitelje koji nemaju iskustva s fazama života ovoga na tek kilometar i pol od mora udaljenog jezera, zbunjivala je pojava uginule ribe po tršćacima uz obalu. U razgovoru s djelatnicima parka prirode, međutim, saznajemo da je riječ o redovnoj i sasvim prirodnoj pojavi tijekom sezone mriješćenja ribe, koja je upravo u ovo vrijeme bila na vrhuncu, a sad je pomalo na izmaku.
– Sezona mriješćenja ribe u jezeru počinje u travnju i traje do sredine svibnja, a tada je, naravno, i lovostaj za ribiče. Tijekom toga vremena riba ide prema kraju, gdje je šaš pa i dalje, ovisno o vodostaju. U vrijeme kad imamo više zimskih kiša, veći vodostaj i kad su poplavljena polja, riba ide kroz kanale i nije bila rijetkost da ljudi u polju naiđu na uginule ribe. Naime, ribe koje ulaze u šaš ili poplavna polja zapletu se u gustiš, tu je plitko i lako potroše kisik te ugibaju. Nije riječ ni o kakvoj neuobičajenoj pojavi, kazala nam je dipl. ing. Ana Katalinić iz Parka prirode Vransko jezero.
Nakon što je pedesetih godina u jezeru izvršeno poribljavanje, broj različitih ribljih vrsta je znatno porastao. Nekad su tu uglavnom živjele jegulje, babice i cipli koji su dolazili iz mora, dok se danas u jezeru može naći i šarane, babuške, štuke, soma, klena, crvenperku, sunčanicu i druge. Pritom je ciklus mriješćenja štuke nešto drugačiji do ostalih, jer se ona mrijesti u veljači. Jegulje i ovdje, kao svagdje u svijetu, na mriješćenje putuju sve do dalekih atlantskih predjela Sargaškoga mora.
Obnovljeni Jugovir Sezona mriješćenja je ipak pri kraju pa će se 15. svibnja i službeno otvoriti ribolovna sezona, za što se u parku prirode izvode nužne pripreme i dodaju novi sadržaji, osobito u području Prosike gdje kanal spaja jezero s morem. Tamo se uređuje gostinjska kućica, a obnovljeno je i područje Jugovira, prirodnog kanala kojim se more spaja s jezerom i kuda vodi glavni put migracije cipala i jegulja. Ulazi, naravno, i morska voda pa salinitet, odnosno slanost jezera varira od jednog do tri promila.
Na kanalu Jugovir obnovljena je i ribarska kućica koja datira još od mletačkih vremena, kad se izlov jegulja uzimao u zakup, što je običaj koji se provodio još i u doba kad su većinom okolnoga područja upravljali Turci, koji su tad u Vrani imali značajno sjedište s petsto kuća i dvije džamije. Kao uspomena na davna vremena izlova jegulja stoje i posebne “kamene vrše” koje su rabili seljaci iz okolnih mjesta kao posebnu vrstu načina ribolova. U zemlji bi se iskopala rupa i obzidala kamenjem, tako da bi jegulje lako ulazile unutra, ali bi teško nalazile put vani. Tada je i čitava južna, niža strana Vranskoga jezera bila obrađena i prvenstveno pod maslinom, smokvom i vinovom lozom kao i drugim poljoprivrednim kulturama koje su obrađivali težaci iz Pirovca i s otoka Murtera. O tim danima svjedoče brojne poljske kamene kućice za alat i smještaj tijekom najvećih radova koji bi potrajali i po nekoliko dana.
Tragovi bogate prošlostiObnovljeni tragovi bogate prošlosti, kao i početak ribolovne sezone svakako su još jedan dodatni razlog za posjet ovom od Zadra tek 35 kilometara udaljenom jedinstvenom svijetu netaknute prirode, brojnih zanimljivosti i izuzetno bogate prošlosti.
Osim prirodnih znamenitosti područje Vranskoga jezera bilo je kroz povijest pozornicom mnogih važnih zbivanja. U benediktinskome samostanu u Vrani čuvala se neko vrijeme i kruna hrvatskoga kralja, koja bi se onda nosila na ceremoniju krunjenja u Biograd. Taj je samostan kasnije darovan viteškome redu templara od kojih je poslije prešao vitezovima hospitalcima.
1538. Vranu zauzimaju Turci i od nje prave važno uporište koje tadašnji autori nazivaju “vrtom ličkoga sandžaka”. Turci prodiru u okolicu te pljačkaju i robe ljude i stoku. Manje je, međutim, poznato da su i domaći serdari kao i senjski uskoci vraćali Turcima milo za drago te upadali na njihovo područje i to pogotovo preko Vranskoga jezera, nakon što bi svoje lagane brodice prenijeli s mora u jezero. Ostao je poznat upad Senjana početkom sedamnaestoga stoljeća kad su izvršili prepad na Vranu, Banjevce i Radašinovce, a po povratku opljačkali i ribarske kućice na Kornatima pa je u Salima o tome ostala pjesma:
“Senjani su poharali Vranu
I Piškeru, našu ljutu ranu.”
1676. Vranu su popljačkali i Kotarci pod vodstvom Ilije Jankovića i ostalo je zapisano da su odnijeli iz kuće Mustafe Baše: mač, pušku, budzovan, štit, 10 dukata, vuneni ogrtač, kabanicu, dvije bunde, hlače, pojas, košulju i kapu te tri vreće kave, šećer i mlinac za kavu, što je svakako zanimljiv podatak jer nam kazuje da se u to doba već u ovim krajevima uživala kava, tada u Europi još skoro pa nepoznata.
najnovije
najčitanije
Zadar
Prgodan program
Makedonsko kulturno društvo Biljana upriličilo program »Ususret Uskrsu«
Košarka
NBA liga
Cleveland zadnji sudionik drugog kruga, sada ih čeka Boston
Hrvatska
BIVŠA MOSTOVKA
Marija Selak Raspudić gostovala u Nu2: Nisam zbog toga sretna, ali zabrana pobačaja nije rješenje
Nogomet
HNL
Dinamo pobijedio kod Rijeke 2-1 i pobjegao na +4
Sport
Miris oktana
NAGRADA GRADA ZADRA Vesela utrka u kojoj su Fićo i Tesla jedan uz drugoga
Zadar
HRISTOS VASKRSE!
U Zadru proslavljen pravoslavni Uskrs: Pozivam vas da neumorno njegujemo potrebu za narodnim jedinstvom
Zadar
Rekordne brojke
[FOTO] Završeno 11. izdanje Wings for Life utrke, pobjednici u Zadru Kristijan Rubinić i Nataša Šustić
Zadar & Županija
Velika utrka
FOTO Točno u 13 sati krenula utrka Wings for Life, 8000 sudionika trče za one koji ne mogu
Zadar
Vremeplov
FOTO Zadar postao pravo središte svijeta oldtimera
Zadar
Poseban dan