Crno-bijelo naselje na kraju Bulevara

Crno, naselje na kraju Bulevara, uspelo se na Musapstan pa poput usamljene golubice s visine od osamdesetak metara prostire pogled na polja, more, otoke, hrastovu i borovu šumu, na vrhove Velebita. I postao bi bijela golubica da tijekom proteklog stoljeća u potrazi za boljom koricom kruha nije krenuo u Ameriku, Kanadu, Australiju, Italiju… Otišli za 5-6 godina, a ostali “zauvik”. A onda je i u ovo multinacionalno naselje došao Domovinski rat, okupacija, smrt, krv, rušenja i garež. Došlo oslobođenje i obnova i danas od prvog do četvrtog razreda u obnovljenoj školskoj zgradi kod učiteljice Radojke Rakvin i Mirjane Vuksan Ćusa u klupama sjedi tek 12 učenika, a u dječjem vrtiću u Domu kulture od 25 djece tek je četvero Crničana.
Naslonjeni na grad – Popisom od 1991. godine u Crnom je bilo 611 stanovnika, 520 katolika i 91 pravoslavac. A danas nadomak staroj crkvi Sv. Nikole obitava 440-ak Grgurevića, Vidaića, Vukoše, Marnike, Bulića, Baričevića, Bradice, Prostrana, Pucara, Lakića…, doznajemo od samoukog crničkog povjesničara Marija Vidaića.Crno je oduvijek bilo naslonjeno na grad i živjelo s gradom, no unatoč tome nije izgubilo svoj identitet, svoju dušu. Iako potpuno razrušeno u Domovinskom ratu, Crno danas ima školu, dječji vrtić, dom za stare i nemoćne, nogometno i višenamjensko asfaltno igralište, uređene putove i Dom kulture koji nudi niz društveno kulturnih sadržaja. Naglom ekspanzijom Zadra, Crno izrasta u jedan od najpoželjnijih i najprivlačnijih dijelova grada. U uređenju života osim Mjesnog odbora, djeluje i niz drugih subjekata kao što su KUD Crno i njegova klapa Ponistra, Nogometni klub Dalmatinac i druge udruge u kojima se okuplja gotovo cijelo naselje.Malo naselje s velikim srcem koje sniva svoju viziju razvoja ima “punu kapu” problema. Nedostaje između ostalog ambulanta, liječnik opće prakse, stomatolog, poštanski ured, kanalizacija, odvodnja, autobusne čekaonice i odvodnja na glavnoj prometnici. Imaju i, kažu, strah od nedostatnog prostornog proširenja i za 47 građevinskih parcela na Šljakićima i još mnogo toga.
Planovi za bolje sutra Doduše, predsjednica Mjesnog odbora u drugom mandatu, Anita Grgurević i njezina dva vijećnika iz “hadezeove” liste Darko Wertheim i Jure Baričević te “nezavisni” Romano i Šime Vukoša uz iskazanu bezrezervnu podršku Grada Zadra imaju pregršt planova za bolje sutra. Završit će se rekonstrukcija i proširenje glavne prometnice s nogostupom i javnom rasvjetom u dužini od oko 800 metara, asfaltirati preostale nerazvrstane ceste, urediti poljski i šumski putovi, postaviti čekaonice na sva autobusna stajališta, uz nogometno igralište izgradit će se dva teniska igrališta i moderno boćalište, podignut će se spomen-obilježje svim žrtvama ratova za slobodu hrvatskog naroda, otvoriti knjižnica, na katoličkom i pravoslavnom groblju izgraditi mrtvačnice, započeti s izgradnjom nove crkve, kanalizacije, odvodnje, sportske dvorane…Pored Poduzetničke zone i novih radnih mjesta nadomak Crnom predviđa se izgradnja urbanih vila, obnova povijesno vrijednih starih kula te poticanje razvoja ekoturizma, sportsko-rekreacijskog i lovnog turizma. “Živi bili pa vidjeli”, čulo se na omiljenom okupljalištu, dobro znanom “informativnom centru” kod mjesnog dućana.