Traje priprema za sadnju važne povrtlarice

Nakon hladnog vala, snijega i olujne bure, vrijeme je promjenjivo i iznadprosječno toplo za godišnje doba. Treba vižitati što se događa na prostoru Ravnih kotara. Iako je u poljima sve manje ljudi jer poljoprivrednu proizvodnju većinom obavljaju vikendaši, ipak može se vidjeti po koji mlađi umirovljenik ili oni koji su bez obzira na brojne probleme odlučili ostvariti dohodak u poljoprivredi. Naš đir započinje s Poličnikom pa preko Veljana, Galovca, Tinja do Polače.

Tijekom vikenda obavljena je značajna rezidba maslina, što je vidljivo po orezanim stablima i granama koja su ostale u maslinicima ispod krošnji. Naravno sljedeći vikend će se i one ukloniti. Mate Barjašić iz Poličnika orezao je tako osamdesetak stupi maslina i već dva dana pali grane.

Grane maslina dobre za ogrjev

– Nije jednostavno paliti grane, govori Mate i pojašnjava. – Ovog proljeća sam masline malo jače oškarao i skinuo vrhove, tako da je bilo dosta debljih grana. Sve to prije loženja treba razvrstati i ono deblje od tri centimetra spremiti za loženje. Drva su skupa, a tko zna kako će biti sljedeće zime pa nemam razloga baciti ih. Osim toga, kada se drva posuše odlična su za peku ili za gradele, priča Mate koji je vrlo zanimljiv čovjek. Radni vijek proveo je na Novom Zelandu i u Njemačkoj. Sada je u mirovini kao i njegova supruga Mira te se bavi maslinama, ali zapadnjački štih u Barjašićima je probudi ideju o lakom rješavanju trave u masliniku koji je nadomak kuće. Mate je sagradio peradarnik, a gospođa Mira bacila se u uzgoj kokoši. Ne samo kokoši kojih imaju više od 30 komada, već i gusaka.

– Dolaskom proljeća kokoši su počele intenzivno nositi jaja kojih ima svakog dana sve više. Potražnja za domaćim jajima je sve veća, iako sam morala korigirati cijenu jer troškovi žitarica, a pogotovo kukuruza otišli su u nebo. Sto kilograma kukuruza košta gotovo 70 eura, a to kokoši pojedu za nekoliko dana. Danas je cijena domaćih jaja, ne samo kod mene, već i drugdje 3,50 eura za pakovanje od 10 jaja, govori gospođa Mira.

Ostavljamo Barjašiće i put nas vodi dalje. Većina ravnokotarskih vinograda je orezana, ali ima onih koje tek treba orezati. Prvenstveno se to odnosi na vinograde u većim kompleksima. U većini vinograda uzgojni oblik je tradicionalan dupli kordonac, ali kod sorti sitnog grožđa sve više se primjenjuje rezidba na lucanj i reznik.

U vinogradima u Lišanama Tinjskim nailazimo na grupu rezača koji su predahnuli uz marendu. Jer rezidba ne znači samo rezanje loze, već odrezanu lozu treba izvući iz armaturne žice i kasnije je ukloniti iz vinograda, a taj dio posla je teži od same rezidbe.

Dobrodošlo zahlađenje

– Dobro da je zahladilo u proteklom razdoblju jer loza je počela vegetirati, priča Ante, jedan od rezača. – Osjetila je i ona klimatske promjene te bi, krene li pupanje, moglo biti problema ukoliko se pojave kasnoproljetni mrazevi, saznajemo od Ante.

Krajem veljače i početkom ožujka tradicionalno se sadi krumpir. Ranije se sadi na otocima i u priobalju, a kasnije u Ravnim kotarima. Uzgoj krumpira većinom se sveo na sadnju nekoliko kilograma na okućnici, ali još uvijek ima proizvođača koji sade nekoliko stotina kilograma sjemenskog krumpira.

Jedan od njih je Berislav iz Tinja kojeg smo zatekli da obavlja posljednju pripremu tla pred sadnju.

– Krumpir koji smo stavili na naklijavanje pustio je pupove. Idealno vrijeme za sadnju je kada pupovi narastu oko 1,5 centimetar. Prije sadnje krumpir se nareže tako da na svakom dijelu nema više od jedan do dva pupa. Kod ranih sorti dovoljan je i jedan pup i takav će krumpir dozriti i do sedam dana ranije. Ovako narezan krumpir može stajati najviše do sedam dana prije sadnje, govori Berislav.

Tijekom pripreme zemljišta na kojem planiramo uzgajati krumpir, dodao je, potrebno je obaviti gnojidbu. Dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji iznjedrilo je gotovo pravilo o gnojidbi krumpira mineralnim gnojivima. Omjer je da na jedan kilogram sjemena treba dati jedan kilogram NPK gnojiva i oko 25 – 30 dekagrama Uree.

Prilikom sadnje treba voditi računa da se krumpiru osigura dovoljno prostora za nesmetani rast. Razmak između redova ne smije biti manji od 60, još bolje 70 centimetara. Također je bitno da razmak između gomolja u redu ne bude manji od 30 centimetara ili da su posađena tri gomolja na dužni metar. Dubina sadnje je kod ranih sorti nešto veća, dok je kod kasnih manja, ali nikako manje od 3-4 centimetra.

– Prije same sadnje treba postaviti sustav za navodnjavanje. Krumpir se navodnjava kišenjem, a kada će se početi s navodnjavanjem sve ovisi o vremenskim prilikama. Ukoliko nakon sadnje zavlada period suhog vremena i zapuše bura, stvorit će se pokorica koja će otežavati nicanje krumpira. Da bi razbili pokoricu uključiti ću sustav za navodnjavanje pojašnjava Berislav.

Ostavljamo Berislava i putem bi bilo dobro svratiti u Goricu kod prijatelja Bubre na sumporano vino, A priču o sumporanom vinu sačuvat ćemo za neku drugu priliku.