Nedjelja, 21. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

33 C°

PROIZVODNJA ENERGIJE

U Dragaliću će se graditi prva agrosolarna elektrana snage 10 MW

Autor: ZL

02.03.2023. 19:09
U Dragaliću će se graditi prva agrosolarna elektrana snage 10 MW

Foto: Tvrtka Neoen



U Dragaliću pored Nove Gradiške će se graditi prva agrosolarna elektrana snage 10 MW, najavila je tvrtka Neoen koja je s Ires ekologijom i u suradnji s profesorom Milanom Mesićem s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, objavila i prvi priručnik o agrosolarstvu u Hrvatskoj.


Tvrtka Neoen je međunarodni neovisni proizvođač zelene energije proizvedene isključivo iz obnovljivih izvora. S dokazanom ekspertizom u solarnoj i energiji vjetra te baterijskim spremnicima energije, tvrtka igra aktivnu ulogu u energetskoj tranziciji proizvodeći kompetitivnu, zelenu i lokalnu energiju na četiri kontinenta.


Ires ekologija je, pak, jedna od vodećih konzultantskih tvrtki za održivi razvoj u Hrvatskoj. Surađuje s poduzećima, investitorima i jedinicama lokalne i regionalne samouprave na poslovima procjene utjecaja zahvata na okoliš.




Ivan Strunje, menadžer u tvrtki Neoen Hrvatska kazao je kako je zemljište za ovaj projekt već kupljeno te na njemu planiraju sagraditi agrosolarnu elektranu snage 10 MW.


– Imamo ogromno međunarodno iskustvo u razvoju agrosolara i sa zadovoljstvom ćemo ga primijeniti i u Hrvatskoj. Na taj način želimo doprinijeti ciljevima energetske tranzicije RH, a Dragalić je samo prva u nizu naših investicija u agrosolarne elektrane – imamo ambiciju za razvoj još mnogo takvih projekata, ističe Strunje.


Očuvanje okoliša


I iz perspektive očuvanja okoliša i biološke raznolikosti agrosolari su odlično rješenje, osobito u kontekstu rastućih opasnosti od klimatskih promjena.


Kako izgledaju agrosolarna postrojenja, koje su sve prednosti i mogućnosti ovog inovativnog rješenja za poljoprivrednike te kako iskoristiti njihov golemi potencijal tek su dio korisnih informacija koje donosi prvi priručnik o agrosolarstvu u Hrvatskoj, a koji je odnedavno dostupan na mrežnim stranicama www.agrosolarstvo.hr. Vrijedan doprinos u nastajanju ovog priručnika dali su i brojni zavodi za prostorno uređenje.


Mario Mesarić, direktor Ires Ekologije, rekao je kako agrosolarstvo pomiruje interese zaštite okoliše, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije te ga zbog toga, u našim očima, čini najboljom praksom.


– Potrebno je kroz razradu ovakvih projekta kvalitetno adresirati sva okolišna pitanja, pogotovo u dijelu poljoprivredne proizvodnje kako bi se osigurala sinergija ovih gospodarskih grana i racionalno korištenje prirodnih resursa. Veselimo se agrosolarnoj budućnosti ove zemlje i nadamo se da ćemo u Hrvatskoj uskoro moći vidjeti mnogo primjera agrosolarnih elektrana, poručuje Mesarić.


Agrosolari bi trebali postati ključni igrač u širenju solarne energije i, posljedično, u dekarbonizaciji gospodarstva i energetskoj tranziciji.


Sinergija između poljoprivrede i obnovljive energije


Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore HGK, naglasila je kako agrosolari omogućuju odmicanje od tradicionalnog natjecanja u korištenju zemljišta prema novoj paradigmi koja se temelji na sinergiji između poljoprivrede i obnovljive energije.


– Udruženje OIE HGK snažno podržava razvoj agrosolarnih elektrana te vjerujemo da je to najbolji način za postizanje značajne proizvodnje obnovljive energije Hrvatskoj. Od kako je osnovano 2005. godine, Udruženje OIE HGK, okuplja investitore i proizvođače ‘zelene energije’ te zagovara stvaranje zakonodavnog okvira koji će omogućiti uspješnu realizaciju projekata OIE i provođenje energetske tranzicije, podsjeća Šćular Domac.


Kombinirajući dvije važne proizvodnje, poljoprivrednih kultura ili stočarstva te obnovljive električne energije, agrosolarstvo donosi višestruke prednosti: pod zaštitom solarnih panela poljoprivredne kulture zaštićenije su od prekomjerne topline, hladnoće i sunčevog oštećenja lišća i plodova, čime se povećava prinos određenih usjeva i vlažnost tla je veća.


Nadalje, vlasnici parcela ostvaruju dodatne prihode najmom svog zemljišta. Kod primjene stočarstva u agrosolarnoj elektrani, prema zadnjim studijama znanstvenika Sveučilišta Colorado State, postavljanjem panela znatno se povećava kvaliteta i količina trave pa su ovce posljedično puno zdravije, dok su ogradom zaštićene od vanjskih neprijatelja, primjerice vukova.


Bitno je naglasiti da postavljanjem panela na zemljištu za daljnju obradu ostaje dostupno preko 70 posto tla, dok se za stočarstvo ovaj postotak penje i na 90 posto, ovisno o tehnologiji i kulturama ili životinjama koje se uzgajaju.


Važna je poruka iz priručnika da se u zakonodavstvu taj broj ne ograničava na više od 75 posto jer se time može dovesti u pitanje isplativost takvih projekata. Ukoliko se zakonodavni okvir ne složi kvalitetno, to može značiti gubitak potencijalno važnih prinosa za općine i vlasnike zemljišta od najma – karike koja bi mogla značajno revitalizirati hrvatska sela.


Ovaj priručnik namijenjen je ne samo poljoprivrednicima i vlasnicima zemlje, nego i prostornim planerima, ministarstvima te lokalnim zajednicama koje bi također mogle imati višestruke koristi od takvih investicija.