Cijena plina u Hrvatskoj građanima neće rasti: Sve će se znati idući tjedan

Da nema tih postupaka, kazao je, cijena plina bila bi oko 100 eura po megavatsatu (MWh), a sada HERA “ostaje pri cijeni od 41 i nešto eura po MWh”.

“Cijena svakako ostaje ista. Doduše, pričekajmo da se ta promjena dogodi, no sigurno je da ta cijena plina neće biti onakva kakvom su se strašili ljudi. Drugi tjedan će se sve znati, PDV će, sigurno je, ostati pet posto i prilično sam uvjeren da će hrvatski građani i dalje imati drugu najnižu cijenu plina u Europi, iza Mađara”, istaknuo je državni tajnik.

Hera, naime, do 14. ožujka provodi javnu raspravu o prijedlogu izmjena Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu, a kojima bi se uz ostalo regulirala da se “trošak nabave plina za razdoblje za koje Vlada RH donijela posebne propise s ciljem otklanjanja poremećaja na domaćem tržištu energije, određuje sukladno odredbama tih propisa”.

Milatić je istaknuo i kako je oduka o izgradnji LNG terminala na otoku Krku bila dobro promišljena te da se provela u pravo vrijeme.

Smatra i da su Europa, kao i Hrvatska, dobro odreagirali na izazove koji su pred sve postavljeni zbog rata u Ukrajini. Hrvatska je na vrijeme napunila podzemno skladište plina Okoli, koje je i sada, kako je rekao, puno 90 posto.

“I da nismo imali blagu zimu, opet bi imali dovoljno plina za ovu sezonu, a i za iduću sezonu također imat ćemo dovoljno plina”, istaknuo je Milatić.

Kapacitet plutajućeg LNG terminal na Krku je 2,9 milijardi kubičnih metara godišnje.

Podizanje kapaciteta krčkog LNG terminala na 6,1 milijardu kubičnih metara i novi plinovod Zlobin-Bosiljevo stajat će oko 180 milijuna eura. Iz programa REPower EU dodatno je predviđeno 400 milijuna eura koji će omogućiti da se pojačaju opskrbni pravci prema Mađarskoj i Sloveniji.

Terminal na Krku može i dodatno širiti, čak se može razmišljati i o kopnenom terminalu, istaknuo je Milatić. Naglasio je i da Hrvatska ima veliki potencijal u obnovljivim izvorima energije.

Predstavnik Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) Darjan Budimir istaknuo je da Hrvatska više od polovice svojih potreba za energijom uvozi. U području plina sve manje proizvodimo, a sve više uvozimo, iako je plin izuzetno bitan energent, naveo je.

Po podatcima koje je iznio, trenutno na tržištu plina imamo 39 opskrbljivača, 38 trgovaca, 30 distributera te jednog proizvođača plina. Pozdravio je najave Ine o povećanju proizvodnje plina u Hrvatskoj, budući da je potrošnja prirodnog plina u stalnom porastu.

Nakon eksplozije cijena na početku ukrajinskog rata, cijene su se stabilizirale, a skladišta su puna zahvaljujući i blagoj zimi, rekao je Budimir.

Po njemu, u Hrvatskoj bi nužno trebalo implementirati burzu plina kako bi se bilančnim skupinama omogućila nabavu plina na transparentan i lakši  način.

Profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Vladislav Brkić naglasio je da sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj, uz ostalo, ovisi i o domaćoj proizvodnji, istaknuvši da je domaća proizvodnja jeftinija od uvoza, i to bilo da se radi o prirodnom plinu ili o LNG-u.

Drugi važan sigurnosni aspekt je podzemno skladište plina, treći LNG. Brkić smatra i da će se energetski miks sigurno mijenjati u sljedećih 15 godina.

Predstavnik Hrvatske gospodarske komore Srećko Egzeta tvrdi kako je plinski sustav u Hrvatskoj drugi najveći sustav u zemlji, s 20 tisuća kilometara mreže.

Po njemu, vrlo je upitno i neozbiljno razmišljati o napuštanje plinskog sustava, o čemu neki govore, bez detaljne analize kako bi se to odrazilo na cjelokupno gospodarstvo ali i na državu u cjelini.