Jesu li ljudi na Velebitu živjeli i prije 10.000 godina? Zadarski arheolozi pokušavaju riješiti veliku zagonetku

Vaganačka špilja na Velebitu krije nalaze koji su, prema svemu sudeći, stari i 10 tisuća godina. Arheološka istraživanja dokazala su kontinuitet korištenja špilje od mezolitika do prije 3000 godina. Najnovija istraživanja u toj špilji uvelike otkrivaju kako je živio pračovjek, a vrlo je vjerojatno da su ljudi na Velebitu živjeli čak i prije toga.

Do Vaganačke špilje, smještene na gotovo 700 metara nadmorske visine, sudionici su se morali uspeti noseći tešku opremu, što je zahtijevalo dodatni fizički napor. I kad pada kiša i kad je sunca, a osobito kad puše bura, Velebit je posebno lijep. Osobito kad znate da vas na vrhu čeka Vaganačka špilja.

Značajan je to arheološki lokalitet na primorskoj strani južnog Velebita, smješten ispod visoravni Velikog Rujna na nadmorskoj visini od oko 660 do 700 metara.

U njoj su pronađeni tragovi ljudskog života koji sežu u treće tisućljeće prije Krista, a moguće i u znatno dalju prošlost. Šesteročlana ekipa znanstvenika, koja već danima boravi na Velebitu, pomno i strpljivo istražuje tragove prošlosti, nastojeći doći do novih spoznaja, piše HRT Zadar.

– Pronašli smo nešto keramike iz brončanog doba, rekao je arheolog Martin Bažoka. Pronađen je i dio rastirača, kamena za mljevenje žitarica kojemu još nije utvrđeno vrijeme nastanka.

– Birali su oblutke odgovarajuće teksture koje bi potom dodatno obradili kako bi im dobro ležali u ruci i služili za usitnjavanje različitih materijala, nastavio je pak Leo Arbutina, student arheologije Sveučilišta u Zadru. Crno-bijeli slojevi vidljivi na stijeni zapravo su ostaci spaljenog životinjskog izmeta koji su se taložili tijekom proteklih nekoliko tisuća godina.

U prapovijesti su ljudi dijelili životni prostor sa svojim životinjama, što objašnjava nastanak takvih slojeva. No istraživači u sklopu projekta „PraDalmacija” žele istražiti i znatno dublje slojeve prošlosti.

Vaganačka pećina je od prije poznata kao arheološki lokalitet iznimno bogate stratigrafije, s kontinuitetom naseljavanja od mezolitika do ranog željeznog doba,tako da arheoloži žele saznati postoje li tragovi ranijeg naseljavanja ovog područja, u odnosu na podatke koji su poznati do danas. Dosadašnji rezultati ukazuju na podjelu prostora pećine na dio namijenjen boravku ljudi te dio koji je bio odvojen isključivo za držanje životinja, barem u razdoblju kasnog brončanog doba.

– Tijekom ranijih istraživanja došli smo do slojeva starih čak 10 tisuća godina. Sada ponovno pokušavamo doprijeti do tih slojeva i utvrditi postoje li još stariji tragovi koji bi pokazali jesu li ljudi koristili ovu špilju i ovaj dio Velebita i prije toga, dodala je Maja Grgurić Srzentić, viša asistentica na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Arheološki nalazi tako bi mogli potjecati čak iz starijeg kamenog doba, no za potvrdu te pretpostavke bit će potrebno pričekati rezultate daljnjih istraživanja.