Velika prilika za 150 poduzetnika: Za razvoj poslovanja do 18.000 eura!

Zadarsko gospodarstvo moglo bi dobiti snažan poticaj za tehnološki razvoj, a više od 150 malih i srednjih poduzeća priliku za korištenje stručnih usluga vrijednih do 18.000 eura. Riječ je o projektu LEAP TO BLUE, vrijednom više od šest milijuna eura, koji predvodi Sveučilište u Zadru, a čiji je cilj povezati znanstvena istraživanja s konkretnim potrebama gospodarstva, posebno u djelatnostima koje se oslanjaju na more.

O novim mogućnostima za poduzetnike, razvoju visokokvalificiranih radnih mjesta i ulozi znanosti u budućnosti plavoga gospodarstva govorilo se na konferenciji Blue Economy Zadarskog lista, na kojoj je pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru Tomislav Šarić poručio kako zadarsko područje ima sve pretpostavke za snažniji tehnološki iskorak.

Vaučeri za poduzetnike

Projekt LEAP TO BLUE poduzetnicima omogućuje pristup stručnim uslugama povezanima s razvojem novih proizvoda, inovacijama, digitalizacijom, zelenom tranzicijom i izlaskom na strana tržišta. Važno je pritom naglasiti da nije riječ o izravnoj dodjeli novca na račune tvrtki, nego o vaučerima kojima se financira korištenje određenih stručnih i tehnoloških usluga.

Takva mogućnost posebno je važna za male i srednje poduzetnike koji nemaju vlastite razvojne odjele ili dovoljno sredstava za istraživanje i uvođenje novih tehnologija, a upravo bi im suradnja sa znanstvenim institucijama mogla pomoći da unaprijede proizvodnju, razviju nove usluge ili postanu konkurentniji na međunarodnom tržištu.

Potencijal za primjenu novih rješenja postoji u nizu djelatnosti, od ribarstva i marikulture do brodogradnje, nautičkog turizma, automatizacije proizvodnih procesa i praćenja morskog okoliša. Međutim, kako je upozoreno na konferenciji, ulaganja u tehnologiju neće imati puni učinak ako gospodarstvo istodobno ne bude raspolagalo stručnjacima koji ta rješenja mogu razvijati i primjenjivati.

Znanje i praksa

Šarić je istaknuo kako Sveučilište u Zadru obrazuje stručnjake za različita područja plavoga gospodarstva, provodi brojne projekte i sve snažnije surađuje s lokalnim gospodarstvom. Prema njegovim riječima, Sveučilište je pokrenulo inicijative povezane s plavim gospodarstvom ukupno vrijedne više od 100 milijuna eura, a interes za takva područja postoji i među domaćim i među međunarodnim studentima.

– More oduvijek privlači ljude, imamo dovoljno zainteresiranih studenata, imamo i međunarodnih studenata. Kod međunarodnih studenata postoji veća zainteresiranost za rješavanje stvarnih problema. Mlade ljude moramo ranije naučiti da vide primjenu znanja u praksi, povezati ih s gospodarstvom, realnim sektorom i pokazati im kako će znanje utjecati na njihove karijerne puteve. Znanje je danas dostupno, ali ono bez prakse ne vrijedi, istaknuo je Šarić.

Posebno je naglasio zanimanje studenata za nove tehnologije, uključujući mehatroniku i robotiku, u kojima mladi prepoznaju mogućnosti obrazovanja, zapošljavanja i sudjelovanja na tržištu rada. Upravo bi povezivanje tih znanja s tradicionalnim gospodarskim djelatnostima moglo otvoriti prostor za poslove koji se do prije nekoliko godina nisu povezivali sa zadarskim pomorskim sektorom.

Digitalna karta mora

Zanimljiv prijedlog Šarić je iznio i kada je riječ o budućem upravljanju morskim prostorom. Smatra kako bi Zadar mogao postati predvodnik u digitalizaciji plavoga gospodarstva, a jedan od mogućih koraka bila bi izrada jedinstvene digitalne karte na kojoj bi se objedinjavali podaci o gospodarskim aktivnostima, razvojnim projektima i utjecajima različitih djelatnosti na morski okoliš.

Takav sustav omogućio bi kvalitetnije planiranje novih ulaganja, praćenje promjena u prostoru i lakše usklađivanje interesa ribara, uzgajivača ribe, turističkog sektora, pomorskog prometa i lokalnog stanovništva. Umjesto da se pojedini problemi rješavaju odvojeno, različiti dionici imali bi zajedničku informacijsku podlogu za donošenje odluka.

– Zadar bi mogao biti predvodnik u digitalizaciji ovog područja. Bilo bi korisno povezati informacije o projektima i aktivnostima u jedinstvenu, integriranu kartu, koja bi omogućila da na jednom mjestu pratimo stanje, razvojne planove i međusobne utjecaje različitih djelatnosti, kazao je Šarić.

Klimatski izazovi

Iako su tijekom rasprave u prvom planu bili gospodarski razvoj, turizam i proizvodnja hrane, Šarić je upozorio kako se nedovoljno pozornosti posvećuje klimatskim promjenama, koje će u budućnosti sve snažnije utjecati na aktivnosti povezane s morem. Njihove posljedice potrebno je uzimati u obzir već prilikom planiranja novih projekata, jer ulaganja koja danas izgledaju isplativo moraju biti održiva i u znatno promijenjenim okolišnim uvjetima.

Prednost Zadarske županije, smatra, leži u činjenici da na relativno malom prostoru ima razvijeno gospodarstvo, znanstvene institucije, lokalnu upravu i druge dionike koji mogu izravno surađivati na rješavanju razvojnih pitanja.

– Kao županija dovoljno smo veliki da imamo sve dionike, a dovoljno mali da možemo sve rješavati izravnom komunikacijom, zaključio je Šarić.