Uzgajališta ribe mogla bi se preseliti dalje od obale! Šegarić otkrio što priprema Zadarska županija

Budućnost uzgoja ribe u Zadarskoj županiji sve se ozbiljnije traži dalje od obale, na otvorenom moru, gdje bi nova uzgajališta mogla dobiti prostor za razvoj bez dodatnog opterećivanja priobalja. O takvom zaokretu u jednoj od najvažnijih gospodarskih djelatnosti zadarskog područja govorio je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i vodno gospodarstvo Zadarske županije Daniel Segarić na konferenciji Blue Economy Zadarskog lista, održanoj u hotelu Hyatt Regency Zadar.

Budućnost uzgoja na otvorenom moru

Zadarska županija već desetljećima zauzima vodeće mjesto u hrvatskoj marikulturi, no daljnje širenje proizvodnje sve je teže uskladiti s interesima stanovnika obalnih i otočnih mjesta, turističkim razvojem i zaštitom okoliša. Upravo zato Županija razmatra mogućnosti razvoja takozvane offshore marikulture, odnosno uzgoja ribe na otvorenom moru.

– Jedan od glavnih smjerova koje razmatramo jest uzgoj na otvorenom moru, odnosno offshore marikultura, u kojoj vidimo velik dio budućnosti ove djelatnosti na našem području. Priobalni uzgoj ne isključujemo, ali s obzirom na sve izraženije sukobe s lokalnim stanovništvom i različite interese u korištenju obalnog prostora, smatramo da rješenja treba tražiti i dalje od obale, kazao je Segarić.

U sklopu europskog projekta BRAVE izrađuju se stručne podloge koje bi trebale pokazati gdje je moguće razvijati takvu proizvodnju, koliki su održivi kapaciteti te kako uskladiti uzgoj ribe s pomorskim prometom, ribolovom i zaštitom morskog okoliša. Rezultat bi trebao biti Plan korištenja zone uzgoja na otvorenom moru, koji će poslužiti i kao podloga za buduću dodjelu koncesija.

Nedostaje infrastruktura za razvoj

Segarić je istaknuo kako tehnologije za takav uzgoj već postoje, a interes gospodarstvenika potvrđuje da se ne radi samo o dugoročnoj ideji. Međutim, upozorio je da Zadarskoj županiji za ozbiljniji proizvodni iskorak nedostaje odgovarajuća infrastruktura, prije svega dodatni lučki kapaciteti i nova mrijestilišta.

– Ako želimo razvijati proizvodnju i povećavati njezinu vrijednost, moramo istodobno ulagati u infrastrukturu koja će taj razvoj omogućiti, poručio je Segarić, naglasivši kako proizvodnja hrane nije samo gospodarsko, nego i sigurnosno pitanje, što se posebno pokazalo tijekom pandemije koronavirusa.

Pritisak na morski okoliš

Govoreći o pritisku na morski okoliš, Šegarić je upozorio kako se javne rasprave često usmjeravaju na utjecaj uzgajališta, dok se istodobno nedovoljno govori o posljedicama intenzivnog nautičkog turizma, posebno tijekom ljetne sezone.

Zadarska županija zato u suradnji s javnom ustanovom Natura Jadera i Sveučilištem u Zadru radi na razvoju ekoloških sidrišta, kojima bi se smanjio negativan utjecaj sidrenja na morsko dno. Kao dodatni izazov izdvojio je zbrinjavanje otpada s plovila, uključujući pražnjenje takozvanih crnih tankova, za što je potrebno razvijati učinkovitiju infrastrukturu.

– Često govorimo o utjecaju marikulture na okoliš, ali moramo biti svjesni da i nautički turizam stvara znatan pritisak na more, osobito u vrhuncu sezone. To je problem kojim se moramo ozbiljno baviti, istaknuo je.

Segarić smatra kako Zadarska županija ima priliku postati predvodnik u primjeni zelenih tehnologija i održivih rješenja, što bi uz gospodarske učinke otvorilo prostor za nova kvalitetna radna mjesta i privlačenje visokoobrazovanih stručnjaka. Ipak, upozorava da svako povećanje proizvodnje i turističkih kapaciteta mora pratiti odgovorno planiranje kako razvoj ne bi dugoročno ugrozio resurse na kojima počiva.

– Moramo dobro promisliti u kojem smjeru idemo, što želimo ostaviti budućim generacijama i kakvu vrijednost stvaramo za ovaj prostor. Ako ne budemo pažljivo planirali, posljedice neodgovornog korištenja resursa mogle bi nam se vratiti kao bumerang, zaključio je Segarić.