U dosadašnjem šestom ciklusu, u kojem se koristio stari gvajakov test, pregled stolice obavilo je 37 posto pozvanih, dok je u zagrebačkom pilot-projektu s novim FIT testom, poslanim u travnju na adrese 5000 osoba, trenutačni odaziv 66 posto.


U zagrebačkom pilot-projektu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) povrat uzoraka još traje pa konačni rezultati nisu poznati. Dosad je 2951 osoba imala negativan, a 352 pozitivan nalaz.




Privremeni udio testiranih iznosi 66 posto i očekuje se da će konačni rezultat biti još viši, rekla je za Hinu voditeljica Odjela za programe probira raka debelog crijeva HZJZ-a Nataša Antoljak.


Dva uzorka umjesto tri


Novi kvantitativni imunokemijski test na skrivenu krv u stolici, poznat kao FIT test, jednostavniji je za primjenu i osjetljiviji od dosadašnjeg gvajakovog testa.


Stari komplet sadržavao je tri kartončića na koje se nanosio uzorak stolice, dok novi sadrži dva plastična spremnika sa štapićem za uzorkovanje. Uzorci se uzimaju iz dvije uzastopne stolice i poštom šalju u HZJZ.


Očitavanje će biti centralizirano i strojno, a Zavod trenutačno ima dva uređaja kapaciteta do 300 uzoraka na sat.


Za početak se računa na testiranje oko 170.000 građana godišnje, odnosno obradu približno 340.000 uzoraka.


Prema iskustvima drugih zemalja, jednostavnije uzorkovanje i primjena FIT testa mogu povećati odaziv na probir za oko deset posto. Cilj je da u nastavku šestog ciklusa na nacionalnoj razini test obavi najmanje 45 posto pozvanih, dok bi poželjan odaziv bio oko 60 posto, koliko se postiže u Sloveniji.


Pozitivan test ne znači rak


FIT test ne postavlja dijagnozu raka, nego otkriva skrivenu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na kolonoskopiju kako bi se utvrdio uzrok krvarenja te otkrili polipi, adenomi ili karcinom.


Kolonoskopija je istodobno dijagnostički i terapijski postupak jer se tijekom pregleda mogu ukloniti prekancerozne promjene i poslati na patohistološku analizu.


Prema smjernicama kojih se program dosad pridržavao, osobe s pozitivnim nalazom trebale bi na kolonoskopiju u roku od šest do osam tjedana.


Bolnice koje provode probirne kolonoskopije moraju za to imati poseban ugovor s HZZO-om kojim se obvezuju osigurati dovoljno termina, osoblja i opreme. Riječ je o dodatnim terminima koji ne bi smjeli smanjivati dostupnost dijagnostike pacijentima koji već imaju simptome ili dijagnosticiranu bolest.


Kvalitetu provedbe prati stručna radna skupina HZJZ-a, a probirne kolonoskopije mogu obavljati iskusni liječnici s najmanje 200 obavljenih kolonoskopija.


U Hrvatskoj se u redovitoj dijagnostici godišnje obavi više od 60.000 kolonoskopija. Uvođenjem osjetljivijeg FIT testa očekuje se više pozitivnih nalaza i više probirnih kolonoskopija. Antoljak ističe da pravodobno otkrivanje i uklanjanje prekanceroznih promjena dugoročno može smanjiti broj kasno otkrivenih karcinoma i hitnih operacija.


Građane s pozitivnim nalazom obavijestit će koordinatori županijskih zavoda za javno zdravstvo, a obavijest će dobiti i njihov liječnik obiteljske medicine. Koordinator će potom dogovoriti termin probirne kolonoskopije i dati upute za pripremu.


Do kraja godine pozivi za oko 400.000 građana


HZJZ očekuje nastavak masovnog pozivanja građana do kraja godine, nakon što budu ispunjeni tehnički i organizacijski uvjeti.


U nastavku šestog ciklusa planira se pozvati oko 400.000 osoba rođenih od 1952. do 1962. godine. Građani će najprije dobiti pozivno pismo, a onima koji pristanu sudjelovati poštom će stići komplet za uzorkovanje.


Organizirano testiranje stolice u sklopu Nacionalnog programa u potpunosti je obustavljeno 2024. godine, a građani su u međuvremenu test na skrivenu krv u stolici mogli obaviti preko uputnice liječnika obiteljske medicine.


Program nema jedan centralizirani iznos financiranja. HZJZ financira testove i tiskane materijale, poštarinu, edukaciju, promotivne aktivnosti i kontrolu kvalitete.


Trošak testova, materijala i poštarine u punom opsegu programa procjenjuje se na oko 1,5 milijuna eura godišnje, dok se kolonoskopije i patohistološka dijagnostika zasebno financiraju bolnicama koje s HZZO-om imaju ugovor za provođenje probira.


Prva ozbiljnija procjena učinka novog modela mogla bi se napraviti oko šest mjeseci nakon početka masovnog pozivanja, dok će za procjenu utjecaja na broj otkrivenih adenoma i karcinoma trebati nekoliko godina.


Godišnje gotovo 4000 novih slučajeva


Rak debelog i završnog crijeva jedan je od najčešćih zloćudnih tumora u Hrvatskoj.


Prema podacima Registra za rak, u 2023. bio je treći po pojavnosti među muškarcima i drugi među ženama, a gledano zajedno za oba spola najčešće sijelo raka.


Te je godine dijagnosticiran kod 3820 osoba, među kojima su bila 2262 muškarca i 1558 žena.


Rak debelog i završnog crijeva bio je 2024. drugi najčešći uzrok smrti od zloćudnih bolesti. Od njega su umrle 1933 osobe, 1136 muškaraca i 797 žena, dok je godinu ranije umrlo 1996 osoba.


Unatoč tako visokim brojkama oboljelih i umrlih, HZJZ navodi da je smrtnost od raka debelog i završnog crijeva u padu kod oba spola.