Kuće su izgorjele, ali najveća bitka tek počinje: Tko će platiti štetu nakon požara?

Još se zbrajaju štete nakon požara koji je prošli tjedan poharao Omiš i njegovo zaleđe. Potpuno je ili djelomično uništeno stotinjak kuća, tridesetak pomoćnih objekata, šest ugostiteljskih objekata te više od 200 automobila, motocikala i plovila. Teško su stradali i poljoprivrednici.

Najavljeno proglašenje prirodne nepogode vlasnicima će omogućiti prijavu štete, ali im ne jamči potpunu naknadu. Državna pomoć u pravilu pokriva najviše pet posto potvrđene štete. Veći iznos moguć je samo iznimno, odlukom Vlade, dok se pomoć uglavnom ne dodjeljuje za osiguranu imovinu i izmaklu zaradu.

Naknada štete

Drukčija je situacija na zadarskom području, gdje policija četvero osumnjičenih povezuje s namjernim izazivanjem požara na deset lokacija. Građani čija imovina nije bila osigurana odštetu će moći tražiti od osoba kojima se dokaže odgovornost, ali ne moraju čekati pravomoćan završetak kaznenog postupka. ​Oštećenici već tijekom istrage i suđenja mogu postaviti imovinskopravni zahtjev, navesti iznos štete te priložiti fotografije, račune, procjene i dokaze o vlasništvu. Kazneni sud u osuđujućoj presudi može dosuditi cijeli ili dio zahtjeva, a za ostatak ih uputiti u parnicu. Moguće je pokrenuti i zaseban građanski postupak. Ako se dokaže da je više osoba djelovalo zajednički, za štetu mogu odgovarati solidarno. Najveći praktični problem ipak može biti naplata ako osuđeni nemaju dovoljno imovine.

Osigurani građani, pak, štetu najprije prijavljuju svojoj osiguravajućoj kući. Kada šteta nastane, potrebno je prijaviti u roku od tri dana od saznanja, fotografirati posljedice, popisati uništene stvari i sačuvati račune. Ne treba čekati procjenitelja ako su nužni hitni radovi radi sprječavanja daljnje štete, ali stanje prethodno treba dokumentirati.

Razmjeri ovogodišnje požarne sezone, koja je znatno zahtjevnija od prošlogodišnje, pokazuju da problem nije ograničen na nekoliko velikih požara. Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, do 10. kolovoza zabilježeno je 5.575 požara na otvorenom, gotovo 13 posto više nego lani. Među njima je bilo 3.897 požara raslinja, a izgorjelo je 9.646 hektara, nasuprot 5.510 hektara u istom razdoblju prošle godine. Opožarena površina tako je porasla 75 posto. Zrakoplovi su intervenirali na 104 požara, prema lanjskih 58. Vatrogasci rast povezuju s dugotrajnim sušama, visokim temperaturama, vjetrom i suhim grmljavinskim nevremenima.

Skupa nezaštićenost

Istodobno rastu i premije osiguranja od požara i šteta od elementarnih nepogoda. Od 2024. do 2025. povećane su sa 146,1 na 160,9 milijuna eura. U posljednjem desetljeću porasle su 114 posto, sa 75,2 milijuna eura u 2015. na 160,9 milijuna u 2025. Još su više rasle likvidirane štete, odnosno priznati zahtjevi za isplatu – s 29,2 na 69,7 milijuna eura, ili gotovo 139 posto.

No, takav rast ne znači da se osigurava dvostruko više građana. Na iznose utječu veća vrijednost nekretnina, inflacija te skuplji građevinski materijal i radovi. Prema dostupnim procjenama, u Hrvatskoj je osigurano tek oko 25 posto stambenih nekretnina, pri čemu ni svaka polica ne pokriva sve prirodne nepogode i cjelokupnu imovinu. Dodatni je problem i podosiguranje. Ako je nekretnina osigurana na iznos niži od stvarne vrijednosti, osiguravatelj može razmjerno smanjiti isplatu. Starije police zato bi trebalo uskladiti s današnjim troškovima obnove.

Požari su pritom samo dio sve većeg troška vremenskih i klimatskih ekstrema. Prema Europskoj agenciji za okoliš, takvi su događaji u Europskoj uniji od 1980. do 2024. prouzročili gubitke od oko 822 milijarde eura, od čega četvrtinu samo u posljednje četiri godine. Svjetska banka procjenjuje da katastrofe Hrvatsku godišnje stoje oko 0,8 posto BDP-a, dok je osigurano tek oko tri posto gubitaka od velikih katastrofa.

Razlika između stvarne štete i osiguranog iznosa na kraju ostaje građanima ili se prelijeva na državni i lokalne proračune. Uz prevenciju i jačanje vatrogasnog sustava, kvalitetnije osiguranje imovine zato postaje sve važniji dio prilagodbe klimatskim promjenama.