Zadarski Forum ponovno postaje prijestolnica klasične glazbe: 'Svemir, planeti i sloboda imaginacije okosnice su ovogodišnjih Glazbenih večeri u sv. Donatu'

Šezdeset šeste Glazbene večeri u sv. Donatu ovoga ljeta ponovno će Zadar pretvoriti u jedno od najvažnijih domaćih središta klasične glazbe. Program ovogodišnjeg festivala donosi spoj velikih orkestralnih izvedbi, komornih koncerata i vrhunskih međunarodnih gostovanja, ali i promišljanja o slobodi umjetnosti, imaginacije i ljudske transformacije. Upravo će se ta ideja provlačiti kroz cijeli festival – od svečanog otvorenja na Forumu ove nedjelje u 21 sat do Ciklusa rane glazbe, jednog od njegovih najprepoznatljivijih programskih segmenata.

O festivalskoj temi, najvažnijim koncertima i ovogodišnjim novostima razgovarali smo s umjetničkom voditeljicom Glazbenih večeri Ivanom Kuljerić Bilić, dok nam je muzikologinja Katarina Livljanić predstavila koncepciju Ciklusa rane glazbe, koji će i ove godine publici ponuditi tri večeri posvećene istraživanju odnosa prošlosti i sadašnjosti kroz glazbu, film i izvedbenu umjetnost.

– Svemir, planeti i sloboda imaginacije okosnice su ovogodišnje teme Večeri. Sloboda umjetnosti i sloboda življenja isprepliću se tako kroz cijeli program, a posebice u samoj večeri otvorenja, kada Simfonijski orkestar HRT-a, pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinija, zajedno sa Ženskim zborom HRT-a i u magičnom okruženju rimskog Foruma, pod zvjezdanim nebom ispred crkve sv. Donata, ima poseban zadatak. Izvedbu monumentalnih djela oplemenit će mladi zadarski glumci kroz interpretaciju citata iz knjige “Mali princ”. Doslovno tako putujemo do zvijezda, istražujemo različite planete te istražujemo prenesena značenja koja donose prostranstva svemira, rezimirala je Kuljerić Bilić.

Svečano otvorenje tradicionalno će se održati pod otvorenim nebom na zadarskom Forumu, uz izvedbu Holstovih “Planeta” i orkestralne suite “Ratovi zvijezda” Johna Williamsa u izvedbi Simfonijskog orkestra i Ženskog zbora Hrvatske radiotelevizije.

Nova festivalska mjesta

Upravo će Williamsova glazba, smatra umjetnička voditeljica, otvorenje odvesti u sasvim novu orbitu, istodobno odajući počast jednom od najvećih filmskih skladatelja i fenomenu koji desetljećima nadahnjuje ljubitelje znanstvene fantastike.

– Generalna misao moje programske politike uvijek je bila i ostat će mogućnost izražavanja glazbom bez stilskih okova i rigidnih normi. Sloboda interpretacije dio je zadarske kulturne i festivalske povijesti i mentaliteta, a entuzijazam djece samo će tu slobodu učiniti još vidljivijom, smatra Kuljerić Bilić.

Ovogodišnji program pritom ostaje čvrsto oslonjen na bogatu tradiciju Glazbenih večeri, čija je povijest neraskidivo vezana uz Pavla Dešpalja i njegovu viziju razvoja Zadra kao ozbiljnog glazbenog središta. Važnu ulogu ponovno će imati Zadarski komorni orkestar, koji će izvesti dva velika programa, među kojima se posebno izdvajaju Mahlerova Četvrta simfonija te orkestralne obrade arbanaških tradicijskih pjesama u povodu 300. obljetnice dolaska Arbanasa u Zadar.

– Osim toga, ovogodišnja se tema zrcali i u programu radionica koje imamo. One su bitna kap u moru naših obožavatelja, dodala je Kuljerić Bilić, istaknuvši kako su u osmišljavanje ovogodišnjeg programa ponovno ušli vrlo ambiciozno.

Jedna od festivalskih novosti bit će koncert Tamburaškog orkestra HRT-a u Kapetanskom parku, čime se festivalski program dodatno širi izvan prostora Foruma i crkve sv. Donata.

– Naći će se tako i oni, ali i mi u jednom novom okruženju, koje ima veliku ulogu i važnost u životu Zadrana, čime ćemo otvoriti vrata proslavi desetgodišnjice upisa zadarskog fortifikacijskog sustava na listu UNESCO-a, ali i spojiti dalmatinski ugođaj s tamburaškim veseljem, poručila je Kuljerić Bilić.

Tri večeri transformacije

Dok festivalski program istražuje slobodu umjetničkog izraza kroz različite glazbene forme i koncertne prostore, Ciklus rane glazbe isto pitanje postavlja iz drukčije perspektive – kroz dijalog suvremenog čovjeka s umjetničkom baštinom. Program koji već nekoliko godina osmišljava Katarina Livljanić i ovoga puta izlazi iz okvira koncertnog ciklusa te publici nudi tri večeri povezane zajedničkom idejom preobrazbene moći umjetnosti.

Ciklus započinje filmskom večeri, koja je od prošle godine postala njegov stalni dio. Ovoga puta publici donosi film braće Taviani “Cesare deve morire”, potresno svjedočanstvo iz rimskog zatvora Rebibbia, u kojem zatvorenici kroz Shakespeareova “Julija Cezara” ponovno otkrivaju dostojanstvo i nadu.

– Izdanje bloka rane glazbe 2026. godine donosi tri večeri posvećene istraživanju preobražajne moći umjetnosti kroz stoljeća i različite umjetničke izraze. Od filmske večeri, preko koncerta ansambla “Into the Winds”, te na koncu s koncertom ansambla “Cappella Pratensis”, crvena nit ovogodišnjeg ciklusa rane glazbe mogla bi biti sabrana kroz sliku – oslobođenje kroz umjetnost, istaknula je Livljanić.

Za nju je upravo povezivanje koncerata s drugim umjetničkim formama postalo važan dio programske koncepcije.

– Kao i u nekoliko prethodnih godina otkada vodim ovaj ciklus, vrlo mi je važno glazbene dijelove, odnosno koncerte, upotpuniti jednim širim kontekstom koji postavlja isto pitanje koje postavljaju glazbenici i ljubitelji rane glazbe, a to je – kako mi danas vidimo prošlost? Je li ona za nas samo arhivska vrijednost kojoj se divimo jer je drevna, ili ona za nas danas ima važnu emotivnu i transformacijsku ulogu i snagu. U tom kontekstu, sjajno djelo braće Taviani govori upravo ono isto što je imperativ i u mom vlastitom bavljenju ranom glazbom – kako nas snažna djela iz povijesti mogu dotaknuti i učiniti boljima, senzibilnijima, profinjenijima. Kroz snažni sudar između stvarnih rimskih zatvorenika koji danas u zatvoru Rebbibia izdržavaju teške kazne i besmrtnog Shakespeareova Julija Cezara, umjetnost govori samo jedno – ona je ključ do transformacije, do unutrašnje slobode, kazala je Livljanić.

Nakon filmske večeri slijedi projekt “Le parfait danser” u izvedbi francuskog ansambla “Into the Winds”, koji kroz povijesne instrumente i prve plesne priručnike vodi publiku od srednjega vijeka do renesanse.

– “Le parfait danser” živopisno je putovanje kroz začetke plesne glazbe od srednjega vijeka do renesanse, izvedeno na povijesnim instrumentima i nadahnuto prvim pisanim plesnim priručnicima. Upečatljivi i plemeniti zvukovi srednjovjekovnih i renesansnih instrumenata omogućuju ansamblu da vrati slušatelje kroz vrijeme, objasnila je ova muzikologinja.

Zaboravljeni zvukovi

Ansambl čini pet mladih multiinstrumentalista koji kroz povijesno utemeljene izvedbe, muzikološka istraživanja i rijetke instrumente publici približavaju svjetovnu i duhovnu glazbu kasnog srednjeg vijeka i rane renesanse. Njihovi rijetki instrumenti, poput šalmaja, rane trombone, truba i povijesnih udaraljki, odjekuju u koncertnim dvoranama, ali i na uličicama srednjovjekovnih sela te zidinama dvoraca.

– Ansambl je strastveno posvećen ponovnom otkrivanju zaboravljenih instrumenata, težeći spoju povijesno utemeljene izvedbe, muzikološkog istraživanja i kreativnog programa. “Into the Winds” je stvorio bogat repertoar koji slušatelje vodi kroz različita emotivna stanja – od intime i mira do raskoši i dvorskih slavlja. Cilj im je s modernom publikom podijeliti bogatu i raznoliku glazbenu estetiku tog vremena, u rasponu od gotičkih truba u prvim katedralama i trubadurskih pjesama o dvorskoj ljubavi, pa sve do virtuoznih improvizacija na flautama i bubnjevima na plemićkim imanjima, rekla je Livljanić te dodala kako je njihova glazba jedno zarazno radosno putovanje.

– Njihova izvedba spaja svečanost i vitalnost sa simbolikom duhovnog, potvrđujući bezvremenost plesa kao univerzalnog jezika. Njihov je koncert iskustvo koje će publiku ispuniti silnom pozitivnom energijom, ovo je glazba za doslovno sve uzraste, od djece do najstarijih.

Ciklus će zaključiti “Missa Ecce ancilla Domini” u obredno-scenskoj formi “Missa Aurea” u izvedbi glasovitog belgijskog ansambla “Cappella Pratensis”, jednog od rijetkih profesionalnih sastava u svijetu koji i danas pjeva izravno iz izvorne srednjovjekovne notacije.

– Rezultat je uranjajuće iskustvo u kojem srednjovjekovni rukopisi oživljavaju i podsjećaju da rana glazba i danas može iznenaditi, dirnuti i odjeknuti među publikom. Ovaj je koncert svojevrsni hommage zadarskoj tradiciji koncerata vrsnih svjetskih ansambala koji od sedamdesetih godina obogaćuju čarobnu akustiku svetog Donata i zadarsku publiku onim divnim i plemenitim zvucima rane polifonije u ponajboljim svjetskim izvedbama, zaključila je Livljanić.

Baština koja je izrasla iz entuzijazma

Iza bogatog ovogodišnjeg programa krije se priča duga više od šest desetljeća. Od prvih poslijeratnih godina, kada je skupina zaljubljenika u glazbu vlastitim rukama uređivala crkvu sv. Donata kako bi u njoj mogli odjeknuti prvi koncerti, pa sve do današnjeg međunarodno prepoznatog festivala, Glazbene večeri u sv. Donatu ostale su simbol kulturne obnove i umjetničkog kontinuiteta Zadra. O njihovu nasljeđu, ali i budućnosti festivala, govori predsjednica Organizacijskog odbora Dina Bušić.

– Posebno je dojmljiva činjenica da je cijela inicijativa nastala iz entuzijazma i predanosti Dešpaljevih i prijatelja, koji su sudjelovali u osposobljavanju crkve sv. Donata za koncertnu djelatnost, uklanjajući ostatke i uređujući prostor kako bi publika uopće mogla ući i slušati glazbu. Ono što Večeri čini posebnima jest činjenica da se taj početni entuzijazam prenosio iz generacije u generaciju. Nakon obitelji Dešpalj festival su nastavili graditi brojni umjetnički ravnatelji, organizatori, djelatnici, suradnici i glazbenici, svatko ostavljajući vlastiti trag, ali uvijek s istom idejom – da Zadar zaslužuje susret s vrhunskom glazbenom umjetnošću, rekla je Bušić.

Ističe kako organizatori nastoje sačuvati visoke umjetničke standarde, ali istodobno festival približiti novim generacijama publike.

– Posebnu pozornost posvećujemo mladima jer vjerujemo da se publika dugoročno gradi, a upravo kroz mlade generacije želimo dodatno osnažiti vezu festivala s domaćom publikom i gradom u kojem je nastao. Cilj Upravnog vijeća, odnosno Grada Zadra, jest da Glazbene večeri u sv. Donatu ostanu čvrsto ukorijenjene u Zadru, ali istovremeno budu prepoznate kao relevantan europski festival.

Govoreći o budućnosti, Bušić posebno ističe važnost institucionalizacije Zadarskog komornog orkestra, čiji je razvoj od samih početaka neraskidivo vezan uz Glazbene večeri.

– Zadarski komorni orkestar i Glazbene večeri u sv. Donatu od samih su početaka neraskidivo povezani. Već na prvim Večerima maestro Pavle Dešpalj okupio je “ad hoc” orkestar, među čijim su članovima bili i glazbenici nekadašnje Zadarske filharmonije. Time nije nastao samo festivalski ansambl, nego je postavljen temelj priče koja traje više od šest desetljeća. Upravo zato razvoj Orkestra i razvoj Glazbenih večeri uvijek promatramo kao zajednički put. Institucionalizacija Zadarskog komornog orkestra logičan je nastavak tog razvoja. Ona znači veću sigurnost za glazbenike, mogućnost sustavnijeg umjetničkog planiranja, više vlastitih produkcija te snažniju promociju zadarskih i hrvatskih skladatelja. Za publiku znači još kvalitetniji i kontinuiraniji koncertni život, a za mlade glazbenike jasnu perspektivu da profesionalnu karijeru mogu graditi upravo u svom gradu, pojasnila je Bušić.

Prema njezinim riječima, riječ je o procesu koji se gradio desetljećima i koji nadilazi sam festival.

– Od Pavla Dešpalja, preko brojnih dirigenata, glazbenika, organizatora i svih koji su desetljećima gradili ovu priču, do današnje generacije – riječ je o zajedničkoj viziji koja se strpljivo razvijala desetljećima. Isto vrijedi i za inicijativu izgradnje koncertne dvorane. Upravo zato vjerujem da će ostvarenje tih ciljeva biti važan iskorak ne samo za Glazbene večeri i Zadarski komorni orkestar, nego za cjelokupni kulturni život Zadra i Hrvatske, poručila je Bušić.