Male promjene s velikim učinkom: 'Zdravstvo se može unaprijediti i bez velikih reformi'

“Unaprjeđenje kvalitete i učinkovitosti zdravstvene i socijalne skrbi moguće je ostvariti promjenom paradigme – s fokusa na reforme na fokus prema mikrointervencijama”, zaključak je završene 4. konferencije o unapređenju skrbi za kompleksne pacijente.

Unapređenje kvalitete, sigurnosti i učinkovitosti zdravstvene zaštite moguće je ostvarivati i bez velikih reformi, značajnih dodatnih ulaganja ili složenih organizacijskih promjena. Upravo je to jedan od ključnih zaključaka Četvrte konferencije o unapređenju skrbi za kompleksne pacijente, održane od 11. do 13. lipnja 2026. godine u Biogradu na Moru.

Potrebna su stalna unapređenja organizacijskih procesa

Konferencija je okupila stručnjake iz područja medicine, sestrinstva, javnog zdravstva, socijalne skrbi, javne uprave, zdravstvenog menadžmenta, akademske zajednice i organizacija civilnog društva. Ovogodišnji program bio je posvećen temi mikrointervencija – ciljanih i praktičnih promjena kojima se mogu unaprijediti svakodnevni procesi rada, iskustvo pacijenata, kvaliteta pružene skrbi i učinkovitost korištenja raspoloživih resursa.

Sudionici su istaknuli kako se zdravstveni sustavi suočavaju s rastućim brojem osoba koje žive s kroničnim bolestima, multimorbiditetom, funkcionalnim ograničenjima i složenim zdravstvenim i socijalnim potrebama. Takvi kompleksni pacijenti zahtijevaju koordinirano djelovanje brojnih profesionalaca i službi, zbog čega su potrebna stalna unapređenja organizacijskih procesa skrbi.

U raspravama je naglašeno da se značajan dio problema u zdravstvenim sustavima može rješavati kroz male, dobro planirane i sustavno praćene promjene koje ne zahtijevaju nužno nove zakone, velike investicije ili opsežne reforme. Primjeri takvih intervencija uključuju unapređenje komunikacije i koordinacije među profesionalcima, bolju koordinaciju skrbi, standardizaciju pojedinih postupaka, korištenje podataka za donošenje odluka, osnaživanje pacijenata i njihovih njegovatelja te prilagodbu svakodnevnih radnih procesa potrebama korisnika.

Mikrointerevencije nisu zamjena za reforme

Sudionici konferencije zaključili su da mikrointervencije ne predstavljaju zamjenu za strateške reforme zdravstvenih sustava, ali predstavljaju važan i često zanemaren mehanizam za postizanje vidljivih poboljšanja u kvaliteti, sigurnosti i dostupnosti zdravstvene zaštite, kao i za implementaciju postojećih planova i strategija. Njihova posebna vrijednost nalazi se u činjenici da omogućuju profesionalcima na svim razinama sustava aktivno sudjelovanje u promjenama i unapređenju skrbi.

Tijekom konferencije posebno je naglašena važnost primjene mikrointervencija u uspostavi sustava rane intervencije u djetinjstvu i dugotrajne skrbi. Sudionici su istaknuli kako se u oba područja ne radi o razvoju sustava “na praznoj livadi” (engl. greenfield), već o unapređenju postojećih organizacijskih i stručnih kapaciteta, odnosno svojevrsnim brownfield transformacijama. Naime, i u području rane intervencije u djetinjstvu i u području dugotrajne skrbi već postoji niz vrijednih, uspješnih i dokazanih usluga, programa i modela skrbi koje je potrebno detaljno analizirati, međusobno povezati te postupno i ciljano prilagođavati novim potrebama korisnika i zajednice.

Sudionici su zaključili kako upravo mikrointervencije mogu imati ključnu ulogu u prijelazu iz postojećih organizacijskih i stručnih modela prema novim, integriranijim i učinkovitijim oblicima skrbi. Njihova je posebna vrijednost u tome što omogućuju postupne promjene uz minimalne poremećaje postojećih sustava, istodobno stvarajući prostor za učenje, prilagodbu i kontinuirano unapređenje. Posebno je istaknuto da mikrointervencije omogućuju aktivno uključivanje pacijenata, djece, roditelja, korisnika dugotrajne skrbi te njihovih njegovatelja u proces oblikovanja i provedbe promjena, čime se povećava prihvaćenost, snaga i dugoročna održivost provedenih unapređenja.

Tijekom konferencije predstavljeni su brojni primjeri uspješnih mikrointervencija iz bolničke i primarne zdravstvene zaštite, palijativne skrbi, dugotrajne skrbi, hitne medicine, javnog zdravstva i socijalnih službi. Posebna pozornost posvećena je metodama prepoznavanja problema, analizi uzroka, oblikovanju intervencija te praćenju njihovih učinaka kroz mjerljive pokazatelje.

Biogradska deklaracija

Kao završni dokument konferencije sudionici su iznjedrili “Biogradsku deklaraciju” o mikrointervencijama, dokument koji naglašava važnost kulture kontinuiranog unapređenja, odgovornosti svih dionika zdravstvenog sustava te sustavne primjene malih, ali učinkovitih promjena u svakodnevnoj praksi.

Deklaracija polazi od stava da unapređenje zdravstvenih sustava nije isključiva odgovornost nacionalnih reformi i velikih investicijskih projekata, nego trajna obveza svih koji sudjeluju u planiranju, upravljanju i pružanju zdravstvene i socijalne skrbi. Mikrointervencije su pritom prepoznate kao alat koji omogućuje brže uočavanje problema, jednostavnije testiranje rješenja i postupno širenje uspješnih praksi.

Sudionici konferencije pozvali su zdravstvene ustanove, stručna društva, obrazovne institucije, organizacije civilnog društva i donositelje odluka da potiču razvoj, vrednovanje i razmjenu iskustava vezanih uz mikrointervencije te da ih prepoznaju kao sastavni dio razvoja kvalitetnije, sigurnije i održivije skrbi za pacijente.