U Hrvatskoj je sve manje brakova, posebno onih sklopljenih u crkvi

Promatrajući dulje vremensko razdoblje, primjetan je silazni trend sklapanja brakova, pri čemu ih je najmanje, 15.196, zabilježeno u vrijeme pandemije covida 2020. godine.

Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Primjerice, 1989. je prosječna starost nevjeste iznosila 23 godine, a ženika 27 godina, dok su u 2021. mladenci prosječno bili stari 29 i 32 godine.

Foto Pixabay

S vremenom pada broj vjerskih, dok raste broj građanskih brakova, a izvan brakova rađa se gotovo četvrtina djece.

Građanski brak sklopilo 52 posto parova

Tijekom 2021. građanski brak sklopilo je 52 posto parova, a vjerski 48 posto, dok je primjerice 2012. bilo 58 posto vjerskih i 42 posto građanskih brakova.

Izvan braka u Hrvatskoj je rođeno 8598 djece, odnosno 24 posto od ukupno živorođene djece. Podaci Eurostata pokazuju da je, primjerice, u Francuskoj broj djece rođene izvan braka znatno veći i iznosi 62 posto, u Norveškoj 59 posto, Portugalu 58 i Sloveniji 57 posto.

U 2021. bilo je 5100 pravomoćno razvedenih brakova, što je znatno manje nego prijašnjih godina. Tako 2016. statistika bilježi 7036 pravomoćno razvedenih brakova. Rogić-Hadžalić kaže da se broj razvedenih brakova smanjuje iz godine u godinu. Prosječno trajanje razvedenih brakova je 15 godina.

Neka demografska istraživanja stručnjaka Katedre za demografiju povezuju rizik za razvod s trajanjem braka, pa je tako analiza 25-godišnjeg razdoblja pokazala da se najveći rizik za razvod bilježi tijekom četvrte i pete godine braka, a za parove koji prođu petu godišnjicu braka rizik se s vremenom smanjuje.

Manje rođenih smanjuje broj osoba u dobi za ženidbu i udaju

Demograf Anđelko Akrap u komentaru za Hinu kaže kako je kod pitanja manjeg broja sklopljenih i razvedenih brakova ključan dobni sastav stanovništva.

Objasnio je da se zbog dugogodišnjeg smanjivanja broja rođenih smanjuje broj osoba koje ulaze u dob za ženidbu i udaju, a s tim je povezan i značajan broj iseljenih od 2008., što se naročito pojačava od 2013.

Također, mladi ljudi odgađaju ulazak ili ne ulaze u brak zbog ekonomskih razloga, primjerice nemogućnosti da dođu do stana i u Hrvatskoj dosta izraženog rada na određeno vrijeme.

Zbog manjeg broja sklopljenih brakova ima i manje razvedenih, a pokazalo se da se u gospodarski neizvjesnim vremenima brakovi manje razvode. S brojem djece u braku smanjuje se mogućnost razvoda. Nestabilni brakovi s djecom obično se razvedu nakon što djeca uđu u dob iznad 14 godina.

Brak se često sklapa nakon rođenja prvog djeteta

Akrap također kaže da se povećava broj djece rođene u nevjenčanim brakovima, a često se sklapanje braka dogodi nakon rođenja prvog djeteta. To je slučaj i sa sklapanjem crkvenih brakova, što se obavi nakon rođenja prvog djeteta. Tako krštenje djeteta često puta rezultira i vjenčanjem roditelja.

No, bez obzira na to broj crkveno registriranih brakova se smanjuje, a Akrap kaže da se u crkvi brakovi sklapaju nakon što mladenci odslušaju tečaj za ulazak u brak pa i to može, osim sekularizacije, utjecati na njihov manji broj.

Ulazak u brak u starijoj dobi je normalna općerazvojna pojava. U skandinavskim zemljama, iako se u prosjeku ulazi u brak iznad 30 godina, kraće je vrijeme između sukcesivnih trudnoća. Naime, tako su žene manje izvan tržišta rada, a mogu imati željeni broj djece.

Pokazalo se da određene dobrobiti koje donose registrirani brakovi mogu pridonijeti povećanju njihova broja. Hrvatsko društvo još uvijek ima, u pozitivnom smislu, dosta tradicionalan pristup braku i obitelji, ali se situacija ipak postupno mijenja, ocjenjuje demograf.