IZNAJMLJVAČI SPREMNI NA PROSVJEDE Viši porezi skraćuju sezonu i dižu cijene, a nekretnine na obali kupuju stranci.

Dok jedan ministar – Tonči Glavina, poziva turistički sektor da snizi cijene 20 posto, a sam ih za svoj objekt ne snižava, drugi ministar – Tomislav Ćorić, najavljuje povećanje nameta iznajmljivačima kroz najavljene antiinflacijske mjere.

U destinacijama koje su u prvoj i drugoj skupini po Indeksu turističke razvijenosti, a riječ je o najrazvijenijim turističkim područjima, donja granica paušala se od iduće godine povećava sa 100 na 150 eura godišnje po krevetu, a u drugoj sa 70 na 100 eura.

Riječ je, dakle, o općinama i gradovima koji su turistički najrazvijeniji, a radi se praktički o većini obale.

Iako je resorni ministar Glavina kazao kako od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, 461 ostaje u postojećim iznosima, treba reći kako se ovo povećanje odnosi na najveći dio turističkih destinacija, kao i da se neće povećati paušal za one gradove i općine koji su, poput Dubrovnika ili Splita, već sada išli na maksimalne iznose paušala ili su paušal odredili blizu gornje granice.

Većina JLS-a je, međutim, ostala pri iznosima paušala na donjoj zakonskoj granici, a koja se sada drastično povećava.

Promjene preko noći

Da posjetimo, prilikom zadnjeg povećanja iznosa granica za određivanje paušala, dogodilo se to da su neki iznajmljivači, i to oni najslabiji, odustali od iznajmljivanja, pa su čak neke općine pale po indesku turističke razvijenosti u nižu kategoriju. I to u pravilu one nerazvijene jer su ovdašnji iznajmljivači odustali pa je tako prvi val dizanja nameta za sobom povukao unazađivanje turističke ponude u turistički slabije razvijenim područjima, a što je suprotno svim strategijama i planovima.

Privatni iznajmljivači zadnjih su godina postali »crne ovce« hrvatskog turizma, a novi je udar samo to potvrdio. Nažalost, i kroz ove zakonske izmjene se udara na najslabije, što je očekivano izazvalo ogorčenje, ne samo kod iznajmljivača, već i kod drugih malih poduzetnika.

Stoga je udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) uputila žurni poziv na sastanak Ministarstvu financija i Ministarstvu turizma i sporta.

Ujedno su u suradnji s udrugom Glas poduzetnika pokrenuli zajedničku peticiju »Ne novim nametima obrtnicima i poduzetnicima!« koju je u 24 sata potpisalo više od 5.500 građana, poduzetnika, obrtnika, iznajmljivača i drugih koji smatraju da se proračunske rupe ne smiju zatvarati preko leđa onih koji rade, stvaraju i posluju zakonito.

Peticija se odnosi na cijeli sektor koji je paušalno oporezovan i traži da se novi troškovi, porezi, doprinosi, nameti i administrativne obveze ne uvode bez ikakve provedene i prethodno javno objavljene procjene učinaka i stvarnog savjetovanja sa zainteresiranima. Također traži se zabrana povećanja troškova paušalnih obrtnika i iznajmljivača većih od 10 posto godišnje.

Vedran Tomić

– Najavljene fiskalne i regulatorne promjene izravno utječu na male i legalne iznajmljivače, koji već godinama posluju pod rastućim troškovima i sve većim administrativnim opterećenjem. Peticija je vrlo dobro primljena u široj javnosti koja je svjesna da će ovakve mjere samo dovesti do daljnjeg rasta inflacije i potpisao ju je velik broj građana koji to razumiju, a sami nisu iznajmljivači ili obrtnici.

Mi smatramo da se uvjeti poslovanja malih poduzetnika, paušalaca i iznajmljivača ne mogu mijenjati preko noći, bez razumnih rokova i bez uvažavanja stvarnog stanja na terenu. Upravo zato tražimo hitan institucionalni dijalog s nadležnim ministarstvima, kako bi se spriječilo donošenje ovakvih neopravdanih mjera.

U slučaju da nas Vlada i nadležna ministarstva ne odluče uključiti u dijalog i prestati s maćehinskom odnosom, spremni smo se priključiti sve široj fronti nezadovoljnih građana i organizirati prosvjede, kazao je Vedran Tomić, predsjednik ove udruge iznajmljivača.

Domaći ljudi odlaze

Novi udar komentirao je poznati stručnjak za obiteljski smještaj Nedo Pinezić koji je istaknuo kako predstavljene antiinflacijske mjere sadrže ozbiljan udarac za praktički sve mikropoduzetnike koji su najpoduzetniji dio tržišno orijentiranog društva, a čiji razvoj država podizanjem poreznih davanja sputava u samom startu rasta.

A kod iznajmljivača, sve veće opterećenje u konačnici sa sobom nosi vrlo ozbiljan i realan rizik od prodaje nekretnina strancima.

– Onog trenutka kad legalno pružanje usluga turistima dosegne granicu isplativosti, nekretnine u vlasništvu hrvatskih građana prestat će biti dio sustava turističke ponude i transformirat će se u neki drugi status.

Nedo Pinezić

Dugoročni najam stranim radnicima, dugoročni najam stranim poduzetnim ljudima ili prodaja nerezidentima neke su od opcija. Kod svake od ovih opcija gubitak za lokalnu zajednicu i nacionalnu ekonomiju je evidentan. Izostat će prihodi od paušalnog poreza na dohodak, paušalne turističke pristojbe, članarine, PDV-a na proviziju posrednika, ali i od potrošnje koju turisti ostvaruju u mjestu boravka.

Posljedično će se smanjiti i prihodi od PDV-a jer vlasnici ovakvih objekata kod povećane potrošnje energije, vode, kod plaćanja komunalnih davanja, kod nabave potrošnog materijala, plaćanja raznih servisnih usluga, od čišćenja do servisiranja klima uređaja, plaćaju i PDV. PDV plaćaju i turisti koji borave u takvom smještaju na svu potrošnju izvan smještaja.

Čak i kod transakcija »na ruke« takav novac na kraju opet uđe u redovan platni promet gdje se naplaćuje PDV, ukazao je Pinezić na kaskadne posljedice aktualnog, ali i svih dosadašnjih dizanja nameta iznajmljivačima. Prokomentirao je i kako retorika kojom se traži sniženje cijena u turističkoj ponudi od 10 do 20 posto, da bi se na to nadovezala najava o povećanju poreza od 100 posto, u najmanju ruku izgleda čudno.

Konfuzna poruka

– Ova konfuzna poruka turističkom sektoru dolazi u najosjetljivijem trenutku kad se poslovni subjekti doslovno bore za svakoga gosta. Ponuđači su između »čekića« očekivanja nižih cijena i »nakovnja« povećanih ulaznih troškova. Dodatno otežavanje pozicije nije nešto što bi trebala biti uloga resornog ministarstva, poentirao je Pinezić dodajući i kako s druge strane porez na dohodak nije prihod državnog proračuna, već je to prihod općina, gradova i županija, pa se povećanje ovog poreza neće odraziti pozitivno na državne proračunske prihode. Dapače, veći izdaci za porez na dohodak uzrokuju manje raspoloživih sredstava za potrošnju na koju se plaća PDV koji onda ulazi u državnu kasu.

Kaže i kako je ustvari najveći generator inflatornog rasta na unutrašnjem planu značajno povećanje plaća u javnom sektoru i rast javne potrošnje, a rast nameta samo i dalje održava takvo stanje.

– Treba reći i kako slabija turistička sezona može pridonijeti padu potrošnje, ali i to će se odraziti upravo na onaj dio stanovništva koji je najviše pogođen povećanjem poreznih izdataka. Pitanje je hoće li se time obuzdati inflacija. To će samo povećati jaz između bolje stojećeg staleža u javnom sektoru i osiromašenih mikropoduzetnika, ukazao je Pinezić.

Podsjetimo i da je nova runda dizanja nameta stigla tek nekih mjesec dana nakon što je javno savjetovanje prošao novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, a kroz koji se primjerice definira iznajmljivanje kroz pojam domaćina, a koji je također naišao na niz kritika. Apartmanizacija je definitivno problem koji valja sustavno rješavati, međutim, stječe se dojam da se ad hoc mjerama ustvari ide samo prema rasprodaji obiteljskog srebra malih iznajmljivača strancima i jačanja uloge krupnog kapitala.

Termini izvan sezone postaju neisplativi

Iz rasta nameta proizlazi i negativan utjecaj na pred i posezonu, čiji je produžetak imperativ održivog razvoja hrvatskog turizma.

Igor Macan, vlasnik turističke agencije iz Istre koja surađuje s iznajmljivačima, također je naveo kako je za očekivati da će se iznajmljivači prilagoditi cijenom.

– Iznajmljivači će sigurno na račun smanjenja svoje zarade podnijeti dio opterećenja, međutim, za neke termine, pogotovo u pred i posezoni su ostvarene cijene preniske, a troškovi i davanja previsoki pa će radije biti zatvoreni.

Treba znati da, osim nameta, i svi drugi troškovi iznajmljivača rastu, od čišćenja pa nadalje, i u tim izvansezonskim terminima onaj tko želi raditi, cijene diže jednostavno iz razloga nerentabilnosti. A to onda povlači i slabiju popunjenost, manje gostiju, a onda i manju potrošnju u destinaciji, u konačnici i manji PDV državi, pojasnio je Macan dodajući kako bi i sam turizam od povećanja davanja trebao imati nekakve koristi u smislu da se barem dio tog novca vrati natrag kroz ulaganja u dodatnu promociju, manifestacije i slično.