Prva londonska noćna gradonačelnica Amy Lamé predlaže kako urediti noćni život: 'Zadar voli mir, ali i novac od turizma'

Kada je prije deset godina proglašena prvom londonskom »noćnom gradonačelnicom«, komičarka, radijska voditeljica i poduzetnica Amy Lamé svoje je dugogodišnje iskustvo u vođenju noćnog kluba pokušala iskoristiti kako bi unaprijedila kvalitetu noćnog života u Londonu. No, ne samo poslovanja barova, pubova i noćnih klubova, već i zakonskih restrikcija i propisa koji reguliraju poslovanje poduzetnika noću, sigurnost građana i posjetitelja, kao i zaštitu kultnih londonskih mjesta za zabavu.

Kao suradnica gradonačelnika Sadiqa Khana, pokušala je pomiriti interese poduzetnika s onima koje imaju građani, koji ne žele buku, viku i glasnu glazbu u svom susjedstvu. O svojim je iskustvima govorila na nedavnoj konferenciji održanoj u Zadru s temom sigurnosti u turizmu. Sjeli smo zato za isti stol te ju pitali može li se i kako bolje regulirati noćni život u Hrvatskoj. No, niti je Zadar London, niti Hrvatska Ujedinjeno Kraljevstvo.

Kultura ili nekretnine

S duplo više stanovnika nego što ima cijela Hrvatska, okidač za osnivanje njezine funkcije unutar kruga pomoćnika gradonačelnika Khana, Lamé na početku razgovora ne ističe neprimjereno ponašanje građana i posjetitelja, niti kršenje propisa o buci, već nagli rast životnih i poslovnih troškova u Londonu, što je ugostiteljsko poslovanje učinilo iznimno teškim. Diljem grada lokacije koje su godinama bile kultna okupljališta za zabavu, ističe, polako su počeli gledati građevinski poduzetnici, željni kupovine zemljišta, te njegove prenamijene i prodaje u nekretninskom biznisu.

– Titula »noćnog gradonačelnika« može zvučati, kako bi mi Britanci kazali, kao »fun and games«, ali je zapravo puno više od toga. Puno je političnija nego što se to na prvu čini. Posao je to koji zahtijeva vještinu žongliranja između potreba svih strana uključenih u noćnu ekonomiju. Pozicija je to koja je trenutno upražnjena, ali te je 2016. godine proistekla iz potrebe da se prepozna i vrednuje dugogodišnja tradicija londonskog noćnog života. Tada smo gubili mnoge prostore gdje se glazba izvodila uživo, prvenstveno zbog rasta komercijalnog najma, te pritiska građevinskog lobija da takva mjesta ukloni, te »razvije« u neki novi, profitabilniji projekt, započela je Lamé, istaknuvši kako takvo razmišljanje nije bilo u suglasju s kulturnim otiskom koji su takva mjesta za zabavu imala u povijesti Londona.

Hrvatska je realnost pak puno drugačija. Industrija zabave, bar u manjim jadranskim destinacijama, nije raspršena diljem grada, već lokalizirana tamo gdje se skuplja najviše turista. U Zadru je to Poluotok, u Splitu Dioklecijanova palača. Dolazi tako do situacija da najviše stradavaju stare gradske jezgre, koje, iako se tako čini, nisu mrtve, niti ispražnjene od lokalnog stanovništva. Polarizirana stajališta između ugostitelja, koji žele čim fleksibilnije propise, te građana koji se s pravom žale na stanje naših povijesnih jezgri nakon što njima prođu horde turista, teško mogu dovesti do zajedničkog nazivnika.

Grad koji sluša

U našem se javnom eteru ponekad mogu čuti priče o kultnim zabavama i velikim diskotekama, koje su nekada privlačile i mlado i staro, plesnjacima na kojima se duša ostavljala na podiju, te kultnim zabavama koje se pamte godinama. No, danas je situacija potpuno drugačija, prvenstveno zato što se o noćnom životu i zabavama često raspravlja u kontekstu turističke industrije, te problematike koja iz toga proizlazi. Lamé zato smatra kako se upravo zbog važnosti koju turizam ima za hrvatsko gospodarstvo, noćni život treba bolje regulirati. No, to ne znači samo redovitije kontrole ili čvršće zakone, koji ograničavaju rad poduzetnika, već plan rada koji se bazira na dvosmjernoj komunikaciji između donositelja odluka, tj. gradske ili lokalne vlasti, građana koji pate od problema uzrokovanih noćnim životom, te poduzetnika koji od tog posla i preživljavaju.

– Zajedno s neovisnim odborom koji je osnovan u vrijeme kada sam stupila na funkciju, fokus nam nije bio samo na očuvanju kultnih okupljališta, već i na razvoju promjena kojima bi se poboljšala kvaliteta života noću. U tih osam godina, koliko sam bila »noćna gradonačelnica«, London je prošao kroz Brexit, pandemiju, rat u Europi, te rast troškova života i poslovanja. Susreli smo se zato s mnogo izazova u cijeloj ugostiteljskoj industriji, puno birokracije, te političkih prepiranja. Posebnu smo pozornost posvetili sigurnosti djevojaka i žena tijekom zabava i noćnih izlazaka, ali i dijalogu s građanima, jer svaki je londonski okrug priča za sebe, pojasnila je Lamé.

Posebno je ponosna, ističe, na ukidanje takozvanog »obrasca 696« za procjenu rizika koji je londonska Metropolitanska policija uvela 2005. godine za londonske glazbene događaje, posebno one na kojima sudjeluju DJ-evi ili MC-ji. Zahtijevao je osobne podatke o izvođačima i demografskim podacima publike, često usmjerene na grime, bashment i R&B događaje. Zbog diskriminacije i ciljanja izvođača manjinskih i etničkih skupina, obrazac je službeno ukinut u studenom 2017. godine.

Zabrane nisu rješenje

Dok fokus razgovora prebacujemo na Hrvatsku i situaciju u kojoj se naši gradovi nalaze, vidljivo je kako se malo londonskih primjera sustavno može primijeniti na naše gradove. Bilo zbog mentaliteta ili zakonskih odredbi, Lamé vrlo lako uočava srž problema, a to je da se nama noćni život događa sam od sebe, bez jasnih pravila i regulacija.

– Kao članica međunarodne grupe »noćnih gradonačelnika«, znam da postoje problemi koje svi gradovi dijele. To su zabrinutost oko sigurnosti, pogotovo za žene i djevojke; ekonomski razvoj i prosperitet; te buka, tj. kako imati živahan noćni život koji nije bučan, kako bi bio zanimljiv i lokalcima i posjetiteljima. Monetarna je vrijednost noćne ekonomije ogromna, zbog čega i je jako teško uvesti sustavne kontrole i regulacije, pojasnila je Lamé.

Zadar je grad koji, zaključili smo kroz razgovor, jako voli dobar san, ali i novac od turizma. Zbog toga dolazi do velikih napetosti, naročito zbog buke, ali i neprimjerenog ponašanja turista koji posjećuju grad. Nerijetko se tako stanovnici Poluotoka ljeti bude uz »miomiris« alkohola prolivenog po ulicama, te mokraće, jer kad zabava jednom krene sve kočnice popuštaju. Zadar je do sada imao loše pokušaje kontroliranja takvih zbivanja, a Lamé nije oduševljena ni odlukom da se lokalnim samoupravama dade mogućnost da u starim gradskim jezgrama zabrani prodaja alkohola u kioscima.

– Problematika je to koja prvenstveno zahtijeva partnerski odnos, jer posla je jako puno. Također, ne treba se oslanjati na zabrane, jer one nikome ne idu na ruku, već tražiti balans. Dobar primjer je Amsterdam, koji je uveo pojedince koji kontroliraju i nadziru ponašanje noću, te dijele savjete kako se zabaviti na pristojan način, tako da se ne podižu tenzije. Noćni je život predugo bio neplaniran, ali istovremeno pod brojnim sankcijama. Planiranje noćnog života zato treba biti proaktivno, kako bi znali što želimo vidjeti i kakvo će se ponašanje tolerirati. Zabrane ne rješavaju problem, već ga samo guraju pod tepih, stava je Lamé.

Provod ima cijenu

Pijani se britanski turist u javnosti tako često provlači kao slika i prilika naših problema u turizmu. Činjenica da brojne jadranske destinacije jedan život žive ljeti, a drugi zimi, upozorava Lamé, ukazuje na činjenicu da se lokalnom stanovništvu van turističke sezone, kada poduzetnici jedino o njima ovise, ne nudi zanimljiva zabava.

– Ključ je u planiranju, a ne pretjeranim restrikcijama. Strategije koje smo mi u osam godina, koliko sam ja bila na poziciji, donijeli za svaki dio Londona, postale su zakonske odredbe, sa specifičnim planovima i prijedlozima, koji su odgovarali kulturi života i navikama života stanovnika svakog okruga. Grad se nije gledao kao jedna cjelina, prisjetila se Lamé, dodavši kako ti planovi ne obuhvaćaju samo ugostiteljske objekte, već i radnike koji rade noću. Holističkim se pristupom u Londonu noćni život tako napokon počeo planirati. Otisak koji je noćni život ostavljao u urbanom okolišu grada, tako je polako počeo biti onakav kakav su lokalci željeli.

– Pružiti pomoć lokalnoj vlasti, te poduzetnicima dati važniju ulogu u kontroli javnog života, čišćenju javnih površina, te promociji aktivnosti i proizvoda kojima žele privući posjetitelje, ali i omogućiti im platformu za razgovor s lokalnim stanovništvom, samo su neki od koraka koje smo mi poduzeli, prvenstveno zbog gospodarskog učinka koji noćni život generira, ali i potrebe stanovništva da živi u kvalitetnom okruženju, stava je Lamé.

Mnoge su destinacije na Mediteranu, pa tako i u Hrvatskoj izgubile kontrolu nad noćnim životom. Posjetitelji koji dođu u Hrvatsku, dodala je, osjećaju se dobrodošlima zahvaljujući lokalnom stanovništvu, ali upravo oni plaćaju previsoku cijenu kako bi turisti mogli uživati.

– Buka jednoj osobi znači dobar provod vani drugoj, zaključila je Lamé.