U idućih deset godina u mirovinu bi moglo otići više od 800 primalja, dok se godišnje obrazuje tek tridesetak novih. Tako bi zdravstveni sustav u idućem desetljeću mogao izgubiti oko dvije trećine sadašnje primaljske skrbi, ističe Hrvatska komora primalja (HKP).


HKP će idućih dana zajedno s Hrvatskom udrugom za promicanje primaljstva (HUPP) organizirati niz edukativnih i javnih događanja s ciljem podizanja svijesti o ulozi primalja i upozorenja na sve izraženiji manjak kadra.




Program započinje u nedjelju na Zrinjevcu, gdje će primalje u izravnom kontaktu s građanima pružati savjete trudnicama i njihovim obiteljima te dijeliti edukativne materijale.


Središnje obilježavanje održat će se u utorak u prostoru Tribine Grada Zagreba, gdje će biti organizirana izložba fotografija autorice Suzane Bote na temu poroda te trudnički tečaj koji će voditi iskusne primalje.


Predsjednica HKP-a Iva Podhorsky Štorek ističe da primalje imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja žena i djece, ali da njihov doprinos nije dovoljno prepoznat.


„Najavljenim događanjima približit ćemo naš rad javnosti i još jednom pokazati da je primaljska skrb temelj sigurnog i humanog poroda“, rekla je Podhorsky Štorek.


Počeci profesije u 13. stoljeću u Dubrovniku


Međunarodni dan primalja, 5. svibnja, prilika je i za podsjećanje na dugu tradiciju ove profesije, čiji se počeci na hrvatskom prostoru bilježe još u 13. stoljeću u Dubrovniku, dok je prva primaljska škola osnovana u Zadru 1821. godine.


U novijoj povijesti važan iskorak učinjen je 2008. donošenjem Zakona o primaljstvu, kojim je uređena djelatnost i djelokrug rada primalja te je ta profesija i formalno priznata.


Hrvatska komora primalja okuplja danas više od dvije tisuće članica, dok je, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u zdravstvenom sustavu zaposleno oko 1640 primalja, većinom u bolničkim ustanovama.


Primalje svojim radom pridonose kvaliteti zdravstvene skrbi, prateći žene kroz trudnoću, porod i postporođajno razdoblje.


Upozorenja struke upućuju na to da će bez sustavnih mjera i većeg ulaganja u obrazovanje i zapošljavanje primalja dostupnost primaljske skrbi u Hrvatskoj biti sve ograničenija.