Priča o odrastanju, strahu i snazi koju nosimo u sebi

Bajkovita priča o odrastanju, strahu i snazi koju čovjek mora pronaći u sebi stiže na pozornicu Kazališta lutaka Zadar u predstavi »Jagor«, nastaloj prema djelu Ivane Brlić-Mažuranić u režiji Ane Prolić. Četvrta premijera ove kazališne sezone donosi scensku adaptaciju priče koja se rijetko postavlja, a u zadarskoj verziji naglasak je stavljen na unutarnji put dječaka koji kroz kušnje, uz pomoć drugih, vlastitim izborom dolazi do spasa. Premijera je na rasporedu večeras u 19 sati u velikoj dvorani KLZ-a.

Zahtjevan projekt

Ravnateljica KLZ-a Ivana Modrić kazala je kako je riječ o zahtjevnom projektu u koji su bili uključeni, između ostalih, i učenici Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole Zadar, te podsjetila na važnu obljetnicu vezanu uz samo djelo.

– Drago nam je da s ovom predstavom izlazimo upravo u razdoblju kada se svi na neki način preispitujemo, svoje izbore, snage i slabosti. Dječak Jagor simbol je života koji se bori sam sa sobom, ali u sebi pronalazi dobro i za njega se bori. Ove godine navršava se 110 godina otkako je Ivana Brlić-Mažuranić ispričala priču o dječaku Jagoru, a prema našim saznanjima ovo je prva hrvatska izvedba te priče u profesionalnom kazalištu. Posebno me veseli što je u rad na predstavi bio uključen velik broj suradnika, kao i učenici koji su sudjelovali u promotivnom dijelu projekta, istaknula je ravnateljica.

Redateljici i dramaturginji Ani Prolić ovo je četvrta suradnja s KLZ-om, a upravo joj je ova dramatizacija bila jedan od najvećih izazova.

– Jagor je priča koja se rijetko postavlja jer je zahtjevna, pa je prvi izazov bio adaptirati tekst za scenu, zadržati svijet Ivane Brlić-Mažuranić, a istodobno dodati nešto svoje. Neke smo likove morali reducirati, neke proširiti, kako bi postali punokrvniji i bliži današnjoj publici. U našoj verziji naglasak je na tome da Jagor sam dolazi do vlastitog izbavljenja, uz pomoć, ali i vlastitom snagom, otkrila je Prolić te dodala kako je proces rada donio i mnoge preinake u odnosu na početne ideje.

– Uvijek se pokaže da ono što zamislite na početku nije isto kad krenete raditi. Mnoga rješenja nastanu tek kroz rad ansambla i upravo ta zajednička sinergija donese najbolje stvari. Svaki proces ima svoje izazove jer se svi otvaramo jedni pred drugima, pokazujemo gdje smo jaki, a gdje slabi, i to je dio koji se ne vidi na sceni, ali ostaje s nama.

Univerzalna priča

Govoreći o poruci predstave Prolić je istaknula kako je njezin lajtmotiv rečenica koju izgovara Jagor u jednom od ključnih trenutaka.

– U jednom trenutku Jagoru kaže da je sam i da se ne može spasiti, te odgovara: »Imam mene i doći ću ja sam po sebe.«. To je zapravo lajtmotiv cijele predstave, da na kraju svatko mora pronaći snagu u sebi, uz pomoć drugih, ali vlastitom odlukom, naglasila je redateljica.

Iako bajka, predstava nije namijenjena samo za djecu.

– Ova predstava ima više razina, neke će djeca razumjeti, neke možda više odrasli, ali i kada nešto ne razumijete racionalno, možete to osjetiti. Zato vjerujem da je »Jagor« predstava i za djecu i za odrasle, kazala je Prolić.

Na sličan način predstavu vidi i glumica Sanja Grgina, koja ističe njezinu važnost za najmlađu publiku.

– Jagor je priča koja je danas jako potrebna djeci. On je junak koji pokazuje kako prepoznati vlastite snage, kako se zaštititi, ali i kako ostati otvoren prema svijetu. To je bajka, ali i istina, jer može pomoći djetetu da bolje razumije sebe. Voljela bih da svako dijete koje pogleda predstavu može prepoznati Jagora u sebi i osjetiti tu hrabrost i dobrotu koju nosi, zaključila je Grgina.

Autorski tim

Predstavu »Jagor« prema priči Ivane Brlić-Mažuranić režirala je i dramatizirala Ana Prolić, a asistent režije i autor scenskog pokreta je Damir Klemenić. Kostimografiju potpisuje Anita Goreta, dok je glazbu skladao Mate Matišić. Idejno rješenje scenografije osmislila je Ana Prolić, a izvedbeno ga je realizirao Robert Košta. Za audiovizualno rješenje lika Bagana zaslužan je Juraj Aras. Lutke su izradili Anita Goreta, koja je oblikovala lik Riđe, te Darko Petković, autor bića iz Podzemlja. Oblikovatelj svjetla je Frane Papić, a oblikovatelj zvuka Mate Petričević.

U predstavi igraju Roko Nakić kao Jagor, Sanja Grgina kao Riđa i biće u Podzemlju, Juraj Aras kao Otac, Bagan i biće u Podzemlju, Lucija Matković kao Maćeha i biće u Podzemlju te Vjera Vidov kao Poludnica.

Inspicijentica predstave je Radojka Kozulić, majstor pozornice Adriano Košuta, a tehničar rasvjete Marin Bakmaz. Scenu su izradili Robert Košta, Adriano Košuta, Darko Petković, Marijan Nižić i Nataša Perović, dok su kostime izradile Nataša Perović i Anita Goreta. Ilustraciju plakata potpisuje Mario Javoran.