NOVA PRAVILA Bolnički liječnici ne smiju privatno raditi ako su liste čekanja dulje od 120 dana

Od 1. siječnja u bolnicama i klinikama na snazi su nova pravila dvojnog rada liječnika u privatnim ustanovama. Prema uputi koju je ministrica zdravstva Irena Hrstić objavila zadnjeg dana 2025. godine, u bolnicama u kojima se na neki pregled, pretragu ili zahvat, primjerice MR mozga ili operaciju kuka čeka dulje od 120 dana, liječnici više neće moći dobiti odobrenje za obavljanje ovih postupaka u privatnoj praksi.

Ovom se uputom prvi put precizno i mjerljivo definiraju kriteriji za odobravanje dopunskog rada zdravstvenih radnika kod drugog poslodavca ili za rad za vlastiti račun u okviru zdravstvene djelatnosti matične ustanove, objasnili su iz Ministarstva zdravstva koje na taj način nastoji postaviti granice između prava liječnika na dodatni rad i odgovornosti sustava prema pacijentima.

Probni model

Poznato je, naime, da mnogi liječnici, osim u bolnicama, rade i privatno i to nerijetko u više privatnih klinika. Privatni rad pritom ne znači samo dodatnu zaradu, već i odvlačenje pacijenata u privatni sektor jer mnogi od njih svjedoče praksi bolničkih liječnika da im nude bržu uslugu u privatnoj poliklinici u kojoj dodatno rade, naravno uz plaćanje, a posjet privatnoj klinici nerijetko pacijentu može otvoriti vrata za brži ulazak u bolnički sustav.

Sustav ovako funkcionira desetljećima i nitko od ministara mu dosad nije stao u kraj, a i sama ministrica Irena Hrstić u taj pothvat kreće oprezno, probnim modelom koji će – kako je sama najavila – pretočiti u pravilnik tek ako se pokaže uspješnim.

Uputa se primjenjuje na sve zdravstvene radnike koji od 1. siječnja zatraže suglasnost za dopunski rad. Za one koji već imaju važeću suglasnost, nova će se pravila primjenjivati u trenutku potpisivanja novog ugovora.

Odobrenja se i dalje mogu dati za razdoblje od godinu dana, uz prethodno sklopljen ugovor koji sadrži opis poslova, točno određeno radno vrijeme dopunskog rada te visinu naknade po satu.

Satnica ne smije biti niža od bruto satnice prosječne plaće koju je zdravstveni radnik ostvario kod matičnog poslodavca u posljednjih šest mjeseci, a svako odstupanje od navedenih uvjeta smatra se neprihvatljivim.

Da bi dobio dopusnicu za privatni rad, liječnik mora ispuniti izvršenje koje se od njega očekuje, a mjerit će se u razdoblju od proteklih 12 mjeseci. Ako je izvršenje ispod prosjeka, neće dobiti dopusnicu.

Ključan kriterij su i liste čekanja, pa će u djelatnosti gdje su one kraće od 30 dana svi zdravstveni djelatnici moći raditi privatno. Ako se na pregled, pretragu ili zahvat čeka od 31 do 60 dana, dopunski rad može se odobriti za najviše 75 posto radnika iz te djelatnosti, pri čekanju od 61 do 90 dana za njih najviše 50 posto, a ako su liste čekanja od 91 do 120 dana, privatno će moći raditi najviše 25 posto radnika.

U djelatnostima u kojima su liste čekanja dulje od 120 dana, dopunski rad u privatnoj ustanove neće se odobriti niti jednom liječniku.

Odgovornost ravnatelja

Uvode se i druga ograničenja: ako bi privatno htio raditi veći broj liječnika, prednost se daje onima koji u matičnoj bolnici rade više. Pritom se uzima u obzir evidencija radnog vremena, poštivanje organizacije rada, redovito sudjelovanje u trajnom stručnom usavršavanju, kao i nepostojanje pravomoćnih kaznenih, prekršajnih ili disciplinskih odluka povezanih s profesionalnim radom.

I predstojnici i pročelnici klinika i zavoda mogu dobiti odobrenje za rad u privatnoj praksi, ali samo ako to ne uzrokuje poteškoće u organizaciji rada niti dovodi do lista čekanja.

Ravnatelji zdravstvenih ustanova snosit će odgovornost za provedbu upute. Kod svakog izdavanja dopusnice dužni su koristiti kontrolnu listu koja je sastavni dio upute te revidirati već izdana odobrenja ako postoje organizacijski problemi ili neprihvatljivo duge liste čekanja. O poduzetim mjerama dužni su izvijestiti ministricu zdravstva.

– Ovom uputom uvodimo red, mjerljivost i odgovornost u sustav dopunskog rada, uz jasnu poruku da interes pacijenata i dostupnost zdravstvene zaštite imaju apsolutni prioritet, poručila je ministrica Hrstić.

Liječnici su, očekivano, nezadovoljni ograničavanjem postojećih prava. Hrvatska liječnička komora (HLK) smatra da se radi o pravno i sadržajno lošem rješenju.

Podsjećaju da uputa nije obvezujući akt, da njezina primjena ovisi o volji pojedinih ravnatelja te da se njome ne mogu mijenjati ni ukidati odredbe važećeg pravilnika jer to, kažu, u javnom zdravstvenom sustavu otvara prostor za neujednačenu primjenu pravila. Ističu i kako su zabrane i restrikcije u prošlosti imale negativne posljedice za javni zdravstveni sustav.

U HLK-u smatraju da je postojeći pravilnik o dvojnom radu dovoljan jer već propisuje jasne kriterije za odobravanje i sankcioniranje zloporaba. Prema tom pravilniku, suglasnost za privatni rad mogu dobiti samo liječnici koji uredno i stručno obavljaju posao u javnoj ustanovi i nemaju pravomoćne sankcije.

Za HLK – nepravedno

Nepravedno je, smatraju u HLK-u, da se liste čekanja stave na teret pojedinih liječnika jer one ne ovise o njima, već o organizaciji rada, opremi, kadrovima i financiranju.

– Dvojni rad nije uzrok dugih listi čekanja niti temeljni problem hrvatskog zdravstva, ne obavlja se u radno vrijeme, a uobičajena je praksa u većini europskih zemalja, poručuju iz HLK-a. U pogledu zlouporaba, pozivaju da se na temelju postojećih zakonskih mehanizama pojedinačni slučajevi individualno riješe.