Drugi amandman odnosi se na priuštivo stanovanje pa će se stambene jedinice morati graditi tako da se maksimalno integriraju u postojeća naselja, a ne da se u tu svrhu izdvajaju posebne površine koje su udaljene od samog naselja.


“Mi ćemo primjedbe, sugestije iznijete na današnjem sastanku u smislu amandmana anticipirati. Osim toga, zaključak današnjeg sastanka je da će Ministarstvo raditi zajedno s Hrvatskom komorom arhitekata i komorom urbanista, s HAZU-om i Akademijom arhitektonske umjetnosti i znanosti na prijedlogu arhitektonskih politika”, istaknuo je ministar.




Kako je pojasnio akademik Nikola Bašić, on nema mandat da povuče otvoreno pismo koje je Vijeće za turizam i prostor uputilo premijeru Andreju Plenkoviću zbog paketa zakona koji se tiču prostornog uređenja i gradnje, pa on ostaje kao molba.


“Mi hoćemo modernu hrvatsku zemlju s mjerom. Da bismo to ostvarili moramo još puno toga napraviti, ali je jako vrijedno da smo danas dogovorili da se priuštivo stanovanje neće getoizirati. Znači, nema zoniranja u području planiranja. Iako hipotetski u tim zonama bi stanovanje moglo biti fantastično i kvalitetno, imate socijalnu kategoriju. Vi biste tu ljude stavili po određenom socijalnom ključu, odnosno po slabosti njihove platežne moći”, istaknuo je Bašić.




Bašić se pohvalno izrazio i zbog spremnosti ministra da u zakon jasno ugradi odredbu prema kojoj je izvan građevinskog područja naselja i gradova moguća gradnja samo na prostoru koji je antropološki, rekao je, već oblikovan.


“Prostoru tako vraćate njegovu stvarnu izvornu sliku jedne autentične, specifične poljoprivredne proizvodnje koju obavlja obitelj i koja daje život tom prostoru. Zašto bismo pustili da netko po pravilu vlasničkog titulara to ostvari na prostoru koje prepoznajemo kao izvornu, nedirnutu prirodu. Zašto bismo se pačali? U ime čijeg prava, u ime kakvog razvoja?”, upitao se Bašić dodajući da je zadovoljan što će to biti uneseno u zakon kao vrlo važna mjera s dalekosežnim posljedicama jer će onemogućiti široke transformacije koje bi mogle dovesti do toga da se za deset godina ne može prepoznati vlastitu zemlju, rekao je.


Predsjednik Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske Jerko Rošin izrazio je zadovoljstvo sastankom i činjenicom da su neke sugestije prihvaćene. Misli i da je novi zakon u odnosu na postojeći ipak poboljšanje.


“I danas postoji naš strah da će se mnoge odredbe zakona koje se donose s dobrim namjerama, u praksi zloupotrijebiti. Zato mislimo da je kontrola prostora izuzetno važna koliko je važno i donošenje zakona. Posebice u segmentu koji se odnosi na inspektorat, da više ne dođe do bespravne gradnje. Iskustva nam pokazuje da neke zakonske odredbe koje vam se u jednom trenutku učine da su jako dobre, da ih život demantira”, poručio je Rošin.


Zalaže se i da se prostor bolje zaštiti Ustavom jer je, kaže, ustavna zaštita bolja od bilo kojeg zakona koji se mijenjaju ovisno o vlastima.


Ministar Bačić istaknuo je kako je ostalo prijeporno i nakon sastanka da su očekivanja Akademije bila veća i da je zakonom trebalo još značajnije ići na višu razinu zaštite prostora i da se osim specifičnosti mediteranskog naslijeđa, mora voditi računa o zaštiti prostora i na kontinentalnom dijelu.


Naglasio je i da ovaj Zakon podrazumijeva donošenje podzakonskih akata prije svega arhitektonsku politiku i smjernice za prostorno uređenje. U izradi tih dokumenata, rekao je, uključit će i HAZU i Akademiju arhitektonske umjetnosti i znanosti.