Petak, 5. prosinca 2025

Weather icon

Vrijeme danas

8 C°

Plovidbena renesansa

U Zadru predstavljena otkrića koja rekonstruiraju trgovačke mreže Jadrana

Autor: Nikolina Lucić

11.11.2025. 17:50
U Zadru predstavljena otkrića koja rekonstruiraju trgovačke mreže Jadrana


Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru na jednom je mjestu okupio renomirane domaće i strane stručnjake na konferenciji pod nazivom »Plovidbena renesansa – Trgovački putevi na Jadranu u novom vijeku i poveznice sa Sredozemljem i Atlantikom’’.


Konferencija koja se bavi otkrićima potonulih brodova, detaljima njihove konstrukcije i tereta te sidrištima, lukama i lučkim naseljima koja svjedoče o velikom napretku pomorske trgovine od 15. do 18. stoljeća, tematizira vrijeme ponovnog velikog porasta plovidbenih smjerova kojima se prevozila sve raznolikija trgovačka roba. Podvodni arheolozi, zajedno s povjesničarima, predstavili su svoja najnovija otkrića i ideje o tragovima međunarodne trgovine na ključnim plovidbenim pravcima našeg dijela Jadrana.



Vrijedni nalazi




Konferencija je tematski usmjerena na istraživanje i interpretaciju podvodnih arheoloških nalaza iz razdoblja od 15. do 18. stoljeća. Obuhvaća teme poput otkrića potonulih brodova, konstrukcijskih karakteristika plovila, tereta, sidrišta i lučkih naselja, s naglaskom na njihovoj ulozi u oblikovanju trgovačkih mreža. Uz hrvatske stručnjake iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, Lošinjskog muzeja, Sveučilišta u Zadru i MCPA Zadar, svi predavači osobno su pozvani da sudjeluju na znanstvenom skupu.


Jedan od njih je i Luka Bekić, koji je u svom izlaganju predstavio vrijedne nove nalaze s brodoloma kod rta Franina. Nakon završene šeste kampanje istraživanja nalaze je predstavio u Zadru, istaknuvši kako su uspjeli rasvijetliti porijeklo i dataciju broda, za kojeg se vjeruje da je pripadao nizozemskoj trgovačkoj mornarici. Iako su tek na pola puta u svom istraživanju ovog brodoloma, u posljednjoj su etapi istraživanja pronašli vrijede nalaze mjedenih truba, kao i fragmenata crvenog stakla i perli.


– Samo je devet truba iz 16. stoljeća, na svjetskoj razini, dosad pronađeno, tako da je naš pronalazak tim važniji. Isto tako, nadamo se uspjeti u naumu da povežemo fragmente razbijenog staklenog posuđa, kazao je Bekić dodavši kako se pretpostavlja da je teret broda djelomično bio u staklenoj ambalaži.


– Možda je to bio nizozemski brod koji je krajem 16. stoljeća u Veneciju dopremao žito. Ostali teret vozio je na drugo odredište. Za trube znamo da su nizozemske, a perlice su vjerojatno bile venecijanske te namijenjene daljnjoj prodaji u sljedećim etapama njegova putovanja, pojasnio je Bekić.



Tisućljetna povezanost


Mladen Pešić, ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju, poručio je kako će stručnjaci u dva dana konferencije predstaviti brojne zanimljive teme i nalaze renomiranih svjetskih podvodnih arheologa i to upravo u prostoru s kojim je povezana tema konferencije.


– Period o kojem govorimo povezuje brojne svjetske nacije u trgovačkim pothvatima. Jako nam je zanimljiv jer spaja arheološke i arhivske podatke. Stvara zato zanimljive događaje kojima ćemo svjedočiti u sklopu ove konferencije, dodao je, dok je Boris Mostarčić, ravnatelj Hrvatskog konzervatorskog zavoda, okupljenima poručio kako more i oceani povezuju daleke kulture i pletu veze između inače dalekih država.


– Stručnjaci u polju proučavanja i zaštite podmorske baštine zato su važni svim zemljama koje dobro žele skrbiti o svojoj podmorskoj baštini, dodao je Mostarčić.


Andrea Cukrov, voditeljica Odjela za arheologiju pri Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, na kraju je zaključila kako se naša tisućljetna povezanost s morem vidi i u povijesnim ostacima koji leže na njegovu dnu.


– Dokazi su to kontinuiteta života na ovom području. Više od same arheološke baštine. Ovaj prostor zato gradi mostove među suvremenim međunarodnim stručnjacima i institucijama. Zato se ponosimo našom rastućom ulogom u važnosti zaštite podmorske arheološke baštine, poštujući ekološke zakonitosti morskih ekosustava. Ono što leži na dnu mora zato nikada nije izgubljeno, već samo strpljivo čeka na obnovu i proučavanje, zaključila je Cukrov.