Neke namirnice sadrže više probiotika od jogurta, donosimo popis

Probiotici su nezaobilazan dio uravnotežene prehrane. Te „dobre“ bakterije podržavaju probavu, imunitet, regulaciju raspoloženja i smanjuju upalne procese u tijelu.

Jogurt je najpoznatiji izvor probiotika, ali nije i jedini, niti nužno najbolji. Mnoge druge namirnice sadrže čak i veće količine korisnih mikroorganizama, osobito ako su pravilno fermentirane i čuvane.

Evo šest probioticima bogatih namirnica koje vrijedi uvrstiti u svakodnevni jelovnik.

1. Kimchi

Ovaj tradicionalni korejski prilog od fermentiranog povrća sadrži milijune korisnih bakterija po gramu. Osim probiotika, kimchi obiluje antioksidansima, vitaminom C i beta-karotenom koji podupiru imunitet i zdravlje kože.

Njegov pikantan, kiseli okus savršeno se slaže s rižom, rezancima, jajima ili mesom. Savjet: birajte svježi, nepasterizirani kimchi – pasterizacijom se korisne bakterije gube.

2. Kombucha

Osvježavajući napitak dobiven fermentacijom čaja i šećera bogat je živim kulturama, antioksidansima i polifenolima. Kombucha može sadržavati milijune probiotičkih jedinica po mililitru, a osim što podržava crijevnu floru, može pomoći u detoksikaciji organizma i regulaciji probave.

Savjet: birajte kombuchu s malo šećera i čuvajte je u hladnjaku kako biste sačuvali aktivne kulture.

3. Miso pasta

Fermentirana japanska pasta od soje (ponekad i od ječma ili riže) koristi se u juhama, marinadama i preljevima. Miso je bogat probioticima, cinkom i manganom, a uz to ima snažna protuupalna svojstva.

Savjet: dodajte miso u topla, ali ne kipuća jela, jer previsoka temperatura uništava žive kulture.

4. Kefir

Ovaj fermentirani napitak, gušći od mlijeka, ali rjeđi od jogurta, sadrži širok spektar probiotičkih sojeva. Uz probiotike, bogat je kalcijem, fosforom i B vitaminima, a proces fermentacije smanjuje količinu laktoze, što ga čini lakšim za probavu.

Savjet: pijte ga samostalno, dodajte u smoothieje ili koristite umjesto mlijeka u zobenoj kaši.

5. Kiseli kupus

Kiseli kupus je klasik među fermentiranim namirnicama; sadrži milijune bakterija po žlici, uz obilje vlakana, vitamina C i K, te željeza. Osim što potiče probavu, podržava imunitet i zdravlje kostiju.

Savjet: birajte sirovi, nepasterizirani kiseli kupus i držite ga u hladnjaku. Industrijski pasterizirani proizvodi često su bez živih bakterija.

6. Svježi zrnati sir s kulturama

Iako mnogi svježi sirevi ne sadrže probiotike, oni s oznakom “live, active cultures” mogu biti izvrstan izvor dobrih bakterija. Uz to, svježi sir nudi puno proteina, kalcija i B vitamina, pa predstavlja nutritivno bogat obrok.

Savjet: kombinirajte ga s povrćem, kuhanim jajima ili koristite kao kremasti dodatak salatama i tostovima.