MEĐU NAJGORIMA! Evo kolika je stopa odvajanja otpada u Zadarskoj županiji

Zadarska županija je druga najgora od 21 hrvatske županije po stopi odvojenog sakupljanja otpada u okviru javne usluge u 2024. godini, ima stopu od 16,7 posto. Odvojeno se prikupljaju karton, plastika, staklo, metal, glomazni otpad, tekstil i biootpad. Taj i drugi podaci su objavljeni u godišnjem nacionalnom Izvješću o komunalnom otpadu za 2024. godinu.

U 539 gradova i općina, što je udio od čak 97 posto, provodilo se odvojeno sakupljanje komunalnog otpada, a stopa odvojenog sakupljanja je porasla za jedan postotni bod u odnosu na prethodnu godinu. Stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koju čine sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada, u 2024. je iznosila 49 posto odnosno odvojeno je sakupljeno 920.374 tona komunalnog otpada. Udio miješanog komunalnog otpada u sakupljenom otpadu bio je 51 posto odnosno 958.427 tona.

Polačkih 0 posto

Usporedba stopa odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge između 2023. i 2024. godine pokazala je porast kod svih županija. Županije s najvećom stopom odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge su Međimurska s 57,2 posto, Koprivničko-križevačka s 50,8 posto i Grad Zagreb s 44,7 posto, dok je najmanja stopa odvojenog sakupljanja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (11,0 posto), Zadarskoj (16,7 posto) i Ličko-senjskoj (17 posto).

Odvojeno sakupljanje u okviru javne usluge najviše je povećano u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, 6, 9 posto, a zamjetan napredak ostvarila je i Zadarska županija s povećanjem od 5,4 postotna boda te ima četvrto najveće povećanje godišnje stope odvajanja otpada. U promatranom razdoblju u našoj županiji se u 2021. godini odvojeno prikupljalo 9,9 posto, u 2022. godini 16,6 posto, u 2023. godini je zabilježen značajan pad na 11,6 posto, da bi u 2024. to skočilo na 16,7 posto.

Objavljena je i tablica koja obuhvaća gradove i općine u županijama. Najgora u Zadarskoj županiji po stopi odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge je općina Polača s 0,00 posto, a zabrinjavajuće brojke još imaju općina Sali s 0,05 posto, grad Obrovac s 1,32 posto, općina Bibinje s 2,50, Gračac s 3,41, grad Nin sa 6,71, općina Povljana sa 7,30 posto i Starigrad sa 7,77 posto. Pozitivni predvodnici u županiji su općina Vir s 32,51 posto, općina Stankovci s 27,16 i grad Pag s 26,16. Grad Zadar ima stopu tek nešto veću od županijskog prosjeka, 18,03 posto.

Najveći doprinos porastu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada na nacionalnoj razini u odnosu na prethodnu godinu pripisuje se odvojeno sakupljenom biootpadu, za 19.935 tona, otpadnoj plastici, za 11.198 tona i glomaznom otpadu, za 9.679 tona.

– Unatoč zabilježenim povećanjima u odvojenom sakupljanju otpada na županijskim razinama, nacionalni rezultati i dalje nisu na zadovoljavajućoj razini, s obzirom na to da županije u kojima nastaju najveće količine komunalnog otpada napreduju sporije, navode u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Turistički otpad

U izvješću stoji i kako je u 2024. nastalo 1.878.802 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 2,5 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosi 486 kg. Zadarska je druga županija po količini komunalnog otpada po stanovniku, sa 752 kg, iza Primorsko-goranske sa 775 kg.

Iz tablice koja se odnosi na Zadarsku županiju može se vidjeti kako je najviše sakupljenog komunalnog otpada u okviru javne usluge očekivano prikupljeno u gradu Zadru, 41.691 tona, slijedi općina Vir sa 6.651,59 tona, grad Biograd s 4.277,99 tona, Benkovac s 3.121,59 tona i Nin s 2.516,88 tona. Najmanje je prikupljeno u Lišanima Ostrovičkim, 113,36 tona. Gleda li se količina prikupljenog otpada prema broju stanovnika, županijske brojke predvodi općina Vir s 2.108,27 kg/stanovnik, slijedi općina Kolan s 1.157,31 kg/stanovnik i općina Povljana s 1.127,90 kg/stanovnik. Grad Zadar ima količinu nešto veću od županijskog prosjeka, 573,34 kg/stanovnik. Jasno je kako brojeve po stanovniku pumpa količina otpada koja nastaje u turizmu.

U izvješću se navodi kako je u 2024. u turizmu nastalo 186.553 tona komunalnog otpada. Najveće količine otpada iz turizma zabilježene su u Istarskoj županiji, Primorsko-goranskoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Zadarskoj županiji, a najmanje u Virovitičko-podravskoj županiji. U Zadarskoj je od ukupno nastalog komunalnog otpada, 122.696 tona, iz turizma nastalo 27.967 tona, što čini 22,8 posto ukupne količine. Druga je u Hrvatskoj po udjelu turističkog otpada iza Istarske s 32,7 posto.

Reciklažna dvorišta

Rezultat daljnjeg ulaganja u otvaranja i opremanja novih reciklažnih dvorišta u 2024. godini vidljiv je u porastu količina prikupljenog otpada putem reciklažnih dvorišta za 15 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Reciklažna dvorišta kojih je bilo u 2024. aktivno 300 s područja 315 gradova i općina, preuzela su ukupno 90.257 tona komunalnog otpada. Kao i prethodne godine, najviše je sakupljeno glomaznog otpada, 44 posto i otpadnog drva, 18 posto.

Oporaba i recikliranje

Oporabljeno je 721.553 tona komunalnog otpada, dok je količina recikliranog
otpada, što uključuje i kompostiranje i anaerobnu digestiju, iznosila 689.593 tona.

Time je stopa oporabe komunalnog otpada iznosila 38 posto, a stopa recikliranja 37 posto. U odnosu na prethodnu godinu stopa oporabe je bez promjene, dok je stopa recikliranja porasla za jedan postotni bod.