Međunarodna konferencija u Petrčanima: EU fondovi, pogonsko gorivo razvoja Zadra

PJR – vodeća hrvatska konzultantska tvrtka specijalizirana za EU fondove i javnu nabavu u Petrčanima je na međunarodnoj konferenciji okupila renomirane stručnjake, predstavnike institucija i poslovnog sektora, koji su razgovarali o ključnim pitanjima učinkovitog korištenja EU sredstava u aktualnom višegodišnjem financijskom okviru.

Riječ je o najvećem stručnom okupljanju na temu EU fondova u Hrvatskoj, a nazočio mu je i zadarski gradonačelnik Šime Erlić, bivši ministar regionalnog razvoj i fondova EU, koji se osvrnuo na svoja iskustva u radu s međunarodnim financiranjem te naglasio kako su europski fondovi značajni za budući razvoj grada Zadra.

Nije lagan posao

– Koriste se za sve javne investicije, od onih velikih pa sve do uređenja cesta te inteligentnih i socijalnih programa. Način njihova korištenja te savladavanje procedura koje ih prate, važni su za usmjeravanje budućeg razvoja naših gradova. Zadar će do 2028. godine, prateći svoju strategiju, planirane i započete projekte, kao što su Aglomeracija Zadar – Petrčane te najavljena ulaganja u školstvo i vrtiće, pokušati realizirati unutar zadanih okvira. Pripreme za iduće razdoblje rade se na nacionalnoj razini. Ratovi, financijske i energetske krize uvjetuju prioritete ulaganja, ali i količinu novca koja će nam biti na raspolaganju, naglasio je Erlić te dodao kako je promoviranje EU fondova te obrazovanje novih stručnjaka iznimno važno u brzo mijenjajućem društvu i sustavu.

– Razgovarati o svim najvažnijim aktualnostima u sustavu korištenja europskog novca jedna je strana priče jer ključni je to pokretač našeg razvoja u posljednjem desetljeću, a efekti u našem gradu lako vidljivi. Ulaganja su na svakom koraku. Pa tako i u Zadru. Razinu naše infrastrukture europskim smo novcem u svim segmentima podigli na višu razinu. No, baviti se ovim poslom znači oblikovati razvojne putove i budućnost svoje sredine te strateškim promišljanjem kreirati njihovo bolje sutra. To nikako nije lagan posao, istaknuo je Erlić napomenuvši kako se EU nalazi pred mnogim izazovima, što će se reflektirati na sam financijski okvir.

– Više neće biti NPOO-a, povećat će se ulaganja u obranu i sigurnost te zelene politike. Fondova će uvijek biti, naše je to ključno pogonsko gorivo razvoja, ali isključivo o njima se ne smije ovisiti, dodao je gradonačelnik.

Na konferenciji se, između ostalog, raspravljalo i o tome kako ubrzati povlačenje raspoloživih sredstava, a koje prepreke usporavaju provedbu, koje reformske mjere proizlaze iz iskustava drugih država članica EU-a te kako se Hrvatska istaknula promjerima dobre prakse.

Pametno planiranje

Ana Fresl, predsjednica uprave PJP-a kazala nam da je fokus velike većine prijavitelja, a i nacionalnih institucija nakon pandemije bio na povlačenju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok su redoviti mehanizmi financiranja pali u drugi plan.

– Taj, redovni višegodišnji plan financiranja trenutno je na tek nešto više od šest posto iskorištenosti, tako da je pred nama zgusnuti period pripreme i realizacije najraznovrsnijih projekata, dok se isto tako već treba razmišljati o tome koja su buduća ulaganja, koja će se u europskim perspektivama smatrati povoljnima. Novca će vjerojatno biti nešto manje na raspolaganju, sigurnosni i gospodarski trendovi jako se brzo mijenjaju, što će svakako utjecati na to kako će europski čelnici vidjeti budućnost Unije, a s tim i projekte koje će smatrati važnima za daljnji povoljan razvoj zemalja članica, poručila je Fresl dodavši kako je zato fokus konferencije na budućnosti, jer nova se financijska perspektiva približava.

Novi strateški i regulatorni okvir u novom programskom razdoblju 2028. – 2034. s utjecajem europskih prioriteta na lokalne, regionalne i nacionalne projekte zahtijevat će pametno planiranje ulaganja na lokalnoj i regionalnoj razini u skladu s nadolazećim pozivima i prioritetima EU.

Strateški projekti od nacionalnog značaja i financiranje velikih infrastrukturnih, energetskih i sigurnosnih projekata dodatno će se trebati uskladiti s europskim zahtjevima i strategijama, a gospodarska klima i krize odrazit će se i na ulaganja u poduzetništvo i inovacije. Novi fondovi bit će usmjereni na istraživanje, digitalizaciju, umjetnu inteligenciju te zelenu tranziciju.