Na području županije čak 86 agencija za nekretnine, a porastao je i broj agenata

Posljednjih deset godina broj agencija za nekretnine na nacionalnoj razini raste – do konca kolovoza ove godine registrirano je već 200 agencija, pa ih sada ima ukupno 1.439, a od toga ih 86 sjedište ima na području Zadarske županije.

Paralelno s brojem agencija, raste i broj osoba koje su položile stručni ispit za agenta posredovanja u prometu nekretnina – 326 ih je dobilo licencu od početka siječnja do konca kolovoza ove godine, što u prosjeku iznosi 40 agenata mjesečno, a u Imeniku agenata koji vodi Hrvatska gospodarska komora (HGK)trenutačno se nalaze 4.772 osobe.

Zanimljiva provizija

Prema podacima iz HGK-ova Registra posrednika u prometu nekretnina, koji sadrži podatke o pravnim i fizičkim osobama kojima je nadležno ministarstvo izdalo rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje posredovanja u prometu nekretnina, u Zadru su registrirana 62 trgovačka društva ili obrta registrirana za obavljanje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina, a u ostatku županije još 24. Mahom je riječ o malenim tvrtkama sa samo nekoliko zaposlenih.

Kako objašnjava Zoran Marasović, zadarski agent za nekretnine i dopredsjednik udruženja Strukovne grupe agencija za nekretnine Zadra i Zadarske županije, veći dio agencija koje se otvaraju stvarno se bave tim poslom i to je nešto što je njima osnovni i stvarni posao. Ima i tvrtki koje su povezane na način da su investitori, pa uz to otvaraju i svoje urede prodaje, pa to zakonski reguliraju na ovaj način mada nisu u obvezi – ali ima jedan manji broj agencija koje su registrirane, ali nisu baš aktivne – u smislu da se ne bave tom djelatnošću kao core businessom.

– Nama apsolutno ne smeta lojalna konkurencija – onaj tko se legalno bavi ovim poslom, poštuje sve zakonske odredbe. Ono što nam smeta i ono što je konstantan problem je što se i na sivo i na crno svi i svatko bave ovakvim poslom, jer je – eto – interesantno posredovati u prodaji neke nekretnine i tu uzeti neku proviziju, govori Marasović, pa objašnjava da je, iako zakonom nije definiran maksimalni iznos agencijske provizije, u Zadru je uvriježeno pravilo da prodavatelj kao nalogodavac ima obavezu plaćanja provizije u iznosu od tri posto.

Domaći klijenti

U Izvješću o tržištu nekretnina na području grada Zadra za 2024. godinu, koje je izradio Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovinom, navodi se da su tijekom 2024. godine na administrativnom području Grada Zadra evidentirane 1.492 kupoprodaje koje su unesene u informacijski sustav aplikacije eNekretnine. U usporedbi s prethodnom 2023. godinom došlo je do smanjenja broja kupoprodaja za 30 posto, a najveći broj kupoprodajnih ugovora i dalje se odnosio na kupoprodaju stana/apartmana – ukupno 630 kupoprodaja, što je u odnosu na 2023. godinu smanjenje za također 30 posto. Unatoč smanjenju broja kupoprodaja prosječne su cijene nekretnina porasle kod gotovo svih vrsta nekretnina.

– Stanje na tržištu u Zadru i okolici je apsolutno stabilno i nema promjena na gore kakve su već duže vrijeme vidljive u nekim zapadnim zemljama – ondje je kriza tržišta, pada cijena i pada interes, manji je broj transakcija u prodaji. Kod nas je stanje apsolutno stabilno i kupaca ne nedostaje kada je riječ o stanogradnji. Zadar je jedno veliko gradilište, to je vidljivo po kranovima i kad se prolazi na svim lokacijama grada. Mi pratimo najvećeg investitora, i već u samim povojima, u samoj gradnji, u tlocrtnim rješenjima – mi imamo listu kupaca i na dnevnoj bazi zaprimamo popriličan broj upita, objašnjava Marasović.

U Zadru u pravilu prevladavaju domaći klijenti, ali kako objašnjava, u Privlaci, Ninu ili Biogradu sigurno nije isto.

– Iz mog iskustva u gradu najviše kupuju domaći kupci – i naši lokalni ljudi i ljudi iz unutrašnjosti.

Cijene se ustabilile

– Najčešće kupci – u pravilu osobe srednjih godina s nekim viškom novčanih sredstava koji nemaju neki benefit da ih drže u banci – traže što manji stan sa što većom sobnošću. Pričamo o 35 do 40 ili 40-ak kvadrata s jednom izdvojenom spavaćom sobom, to obično ljudi kupuju kao investiciju – bez obzira na to hoće li raditi dugoročni ili turistički najam – jer kratkoročno imaju interes u smislu prihoda od najma, a dugoročno je ipak tendencija malen, ali konstantan porast cijene nekretnina. To su stvarno mali porasti, to što se dogodilo na tržištu nije normalno i vjerojatno će to imati konzekvence – ovaj val ovolikog poskupljenja od korone na ovamo je pretjeran, ali ima već neko vrijeme da su se cijene ustabilile. Sada pričamo o porastu od 50 do 100 eura na godišnjoj bazi porasta cijene, niti toliko, objašnjava Marasović.

Drugi najčešći tip kupaca su mladi bračni parovi koji žele svoju nekretninu, uglavnom od 55 do 65 kvadrata, s dvije izdvojene spavaće sobe, da za početak riješe svoje egzistencijalno stambeno pitanje jer su cijene najma u podstanarstvu poprilično visoke. Naime, kako govori Marasović, prosječna cijena kvadrata u novogradnji je od 3.500 do 3.800-3.900 eura, naravno, sve ovisno o lokaciji i kvaliteti – ali početni je okvir 3.400 do 3.500 eura, a što se tiče najma teško je pronaći išta ispod 500 eura.

Najam 600, 700 eura

Okvir za najam je najčešće 600 do 700 eura, ali naravno da ima i stanova koji se uredno iznajmljuju i po cijeni od 800 do 1.000 eura.

U naravi površina i sobnost ne prate u reciprocitetu cijenu stana, ona je, kako objašnjava Marasović, slična i za garsonijeru i jednosoban i dvosoban stan. Jedino što su ovi veći stanovi trosobni po 90, 100 kvadrata, oni imaju svoju višu cijenu jer je njih manje.

– Kad uzmeš stan od 40 kvadrata iznajmit ćeš ga za cijenu od 500 do 700 eura, a stan od 70 do 90 kvadrata iznajmljuje se po 800, 900 eura. Prvi je plaćen 150 tisuća eura, a drugi 300 tisuća – a prihod je sličan. Jednostavno postoje neki limiti, ne može se ići preko nekog iznosa, odnosno teško da će to itko pratiti, trebalo bi imati dobru plaću za stanarinu od 1.000 eura. Nije Zadar toliki grad. U Zagrebu, Rijeci ili Splitu situacija je već drugačija, pojašnjava Marasović.

U prvom polugodištu 2025. godine prosječna cijena četvornog metra prodanog novoga stana u Hrvatskoj iznosila je 2.754 eura, što je 15,9 posto više nego u prvom polugodištu 2024. te 5,3 posto više nego u drugom polugodištu 2024., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.