Zvonimir Petrović: "Pretiloj djeci se izruguju i žrtve su vršnjačkog nasilja..."

Zvonimir Petrović, viši trener rukometa iz Biograda na Moru, godinama upozorava na brojne društvene probleme mladih, s naglaskom na nedovoljnu tjelesnu aktivnost, a nerijetko i promašene sportske politike, kako na lokalnoj, tako i državnoj razini.

– Hrvatska, unatoč brojnim problemima, od nedostatka sportske infrastrukture, školskih i gradskih dvorana, uz to i sa samo 3,8 milijuna stanovnika ostvaruje odlične sportske rezultate. Izuzetno smo ponosni na nogometaše koji su treći u svijetu, rukometaše koji su drugi, te vaterpoliste koji su prvi na svijetu – kaže Petrović i nakon toga »mijenja ploču«.

– S obzirom na rezultate moglo bi se zaključiti da smo narod koja voli sport, ali mi zapravo samo volimo pobjede i pobjednike kojima onda priređujemo jednokratne svečane dočeke, a dan kasnije opet sve po starom. Mnoge bi države s ovakvim rezultatima dodatno ulagale u sport, ali kod nas se o sportu govori i navija samo tijekom velikih natjecanja, otprilike mjesec dana, dok traje određeno prvenstvo. Razgovara se, prepričava svaki detalj i onda – ništa. Ako se ne osvoji medalja, to je debakl, nacionalna katastrofa. Zato smo mi nacija koja voli samo pobjednike. Drugo, treće mjesto, da ne spominjem neki još lošiji plasman, nas kao narod ne zanima. Iz tog podatka mogu zaključiti kako naše društvo zapravo ne voli sport.

Petrović ističe kako sport nije samo igra, već način života.

– Bavljenje sportom, ne na razini tri treninga tjedno po sat vremena već kao životni stil, je na najnižim granama, a upravo kroz sport učimo jedni od drugih i zajedno rastemo. Zakon o sportu se mijenjao, ali bez velikih pomaka. Sve je usmjereno na vrhunske sportaše, a gdje su tu djeca i mladež? Ovisimo o proračunima gradova i općina, izdvajanja za sport su najčešće mrvice. Problem su i obrazovanje kadra, adekvatne plaće, infrastruktura, sportske zajednice na razini gradova i županija, njihov rad i slično. U Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih treba staviti mlade ljude, s idejama za izuzetno važan segment uključivanja djece u sport. Turizam i sport su u istom ministarstvu, ali čini mi se da se vodi računa samo o turizmu, sport je ostao zadnja rupa na svirali.

Zanemarena struka

Sve to ističe Petrović, ima svoje posljedice.

– Rezultati su poražavajući. Prvi smo u Europskoj uniji, ili među prvima, po pretilosti kod mladih, također po konzumaciji alkohola i droga, a vršnjačko nasilje je u porastu. Gotovo 44 posto djece u Hrvatskoj do 16. godine iskusilo je trovanje alkoholom, a 42 posto ih se napilo u posljednjih mjesec dana. Ista stvar je s konzumacijom cigareta, 43 posto učenika puši. Kod nas je lakše nabaviti alkohol, cigarete i kanabis nego u većini ostalih europskih država. U Europskom istraživanju o pušenju, pijenju alkohola i uzimanju droga među učenicima (ESPAD), provedenom 2024. među 113.822 učenika od 15 do 16 godina u 37 zemalja, Hrvatska je u samom vrhu. Ulažimo u djecu, ili će ove brojke samo nastaviti rasti u negativnom smjeru, a mladost će nam ostati pretila, nažalost često i zanemarena.

Sve počinje u najranijoj školskoj dobi.

– Ljeto je, institucije miruju, ali nova školska godina uskoro počinje, a ništa novo se ne događa. Struka zagovara četiri sata tjedno tjelesne i zdravstvene kulture, kao i uvođenje kineziologa u osnovne škole, od 1. do 4. razreda, ali ništa od toga. A bez natjecanja nema ni djece u sportu. Mnoga djeca na tjelesnom ne znaju što su kozlić, ruče, razboj, ni kako se koriste, a stanje na fakultetima je posebna priča. Prema statistici Crvenog križa svaki drugi učenik razredne nastave u Hrvatskoj ne zna plivati. Stoga se traži povratak obuke neplivača u škole.

Sve je veći problem pretilosti, koji je prisutan od najranije do duboke staračke dobi.

– Pretila djeca često su žrtve vršnjačkog nasilja, tri puta češće izložena su izrugivanju, nazivaju ih lijenima, glupima, prljavima, neiskrenima i pokvarenima, a društvo ih uvjerava da mogu smršavjeti ako to žele. U igri su zadnji birani, zadirkuju ih i često su isključeni iz društvenih događanja. Ključnu ulogu imaju roditelji, učitelji, ali i treneri, koji im trebaju pružiti podršku i motivaciju kako bi se uklopili u ekipu i školu. Nažalost, sustav zakazuje. Hitno je potrebno mijenjati obrazovni sustav.

Mentalno zdravlje

Narušeno je i mentalno zdravlju djece.

– Procjenjuje se da oko 50.000 djece i mladih u dobi od 10 do 19 godina u Hrvatskoj ima poteškoće s mentalnim zdravljem, uključujući depresiju, anksioznost, poremećaje u ponašanju i suicidalne misli. U 2024. broj mentalnih poremećaja kod djece porastao je za gotovo 300 posto, dok su pokušaji suicida porasli za 280 posto. Razloga je više, a jedan i taj što današnja djeca odrastaju u potpuno drukčijem okruženju, ubrzan tempo života itekako utječe na njih. Tijekom 10 godina rada u srednjoj školi i 30 godina u Domu za odgoj djece i mladeži, u radu s djecom s poremećajima u ponašanju, vidljiv je upravo takav, ubrzan ritam života, koji ima svoje posljedice.

Veliku štetu donijelo je nekontrolirano korištenje mobitela, i to za sve strukture stanovništva.

– Digitalna stimulacija, manjak kretanja i smanjen kontakt s prirodom negativno utječu na razvoj živčanog sustava, što uzrokuje ozbiljne probleme. Mobiteli i računala uzeli su danak. Stručnjaci upozoravaju da pretjerano izlaganje ekranima može značajno oštetiti dječji mozak, usporava se razvoj govora, javljaju se poremećaji pažnje i pamćenja. Stoga i moje upozorenje roditeljima, djeca do šest godina ne bi smjela biti izložena ekranima, uključujući televizor. Kod nas, međutim, situacija je obrnuta, razgovor s djetetom je zadnja opcija. Daje mu se mobitel, pokrene igrica i dijete je mirno.

Lokalna perspektiva

Dotaknuo se Petrović i lokalne situacije.

– Dolazim iz rukometa, u kojem sam aktivan od 1994. godine. U Biogradu muški rukomet je spao na tri momčadi, dvije mlađe i seniorsku. ŽRK Biograd je na izdisaju, sredstva koja dobiju jedva su dovoljna za »domjenak«. Mini rukomet preuzeo je primat u radu s djecom, rezultati su nikad bolji. Pitanje je naravno što će biti s tom djecom kada bude potrebno uključiti ih u starije natjecateljske kategorije.

Petrovića kada je riječ o mini rukometu nešto posebno »žulja«.

– Na Skupštini županijskog rukometnog saveza prije godinu dana zatražio sam osnivanje lige mini rukometa Zadarske, ili zajedničke sa Šibensko-kninskom županijom. Ništa od toga. Savez se nije udostojio ni sazvati sastanak. Nema zanimanja za tu ideju, kao da nikome nije stalo premda je to odlična prilika za uvesti djecu su sport. A klubova za tu ligu ima, Pag, ŽRK Zadar, Zadar 2013, Zadar 1954, Biograd, Benkovac, Knin, Šibenik, Vodice. Žalosno je da će zbog nedostatka županijske lige Mini Sunce početkom školske godine morati prijaviti svoje sastave u ligu Splitsko-dalmatinske županije. Rezultate Mini Sunca prepoznao je i Ivan Knez, biogradski gradonačelnik, koji je organizirao svečano primanje za djecu. Možda to bude poticaj i ostalim njegovim kolegama kako bi se trenutačna, vrlo nepovoljna situacija, promijenila – zaključio je Petrović.

Autor: Andrija Dešpoja