Interes za gimnazije veći od upisnih kvota: 'Problem s manjim brojem upisanih učenika je kod škola...'

Dani odluke su pred, sada već bivšim osmašima, koje očekuje upis u srednje škole za školsku godinu 2025./2026. U srijedu, 25. lipnja, u 8 sati započela je prijava programa u ljetnom roku, a prve ljestvice objavljene su već u 14 sati istoga dana. Budući srednjoškolci mogu prijaviti do šest programa, slažući pritom ljestvicu, počevši od prvog prioriteta. Prijava obrazovnih programa bit će moguća do 4. srpnja., dok će se 7. srpnja objaviti konačna ljestvica poretka.

Zajednički element vrednovanja za upis u srednje škole su prosjeci zaključnih ocjena svih nastavnih predmeta na dvije decimale u zadnja četiri razreda, a ovisno o programu, zajednički element može sadržavati i zaključne ocjene u posljednja dva razreda osnovnog obrazovanja iz nastavnih predmeta Hrvatski jezik, Matematika i prvi strani jezik te triju nastavnih predmeta važnih za upis određenog programa.

Demografski pad

Prema Odluci o upisu učenika u 1. razred srednje škole u školskoj godini 2025./2026. Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, na državnoj razini predviđeno je ukupno 48.027 upisnih mjesta, od kojih 45.214 otpada na državne škole. No, mnoga od njih mogla bi ostati nepopunjena, budući da, prema podacima Školskog e-Rudnika, osmi razred u Hrvatskoj pohađa tek 38.969 učenika.

Što se tiče Zadarske županije, u prvim razredima srednjih škola kojima je osnivač RH, jedinice lokalne samouprave te jedinice područne uprave bit će mjesta za 2.071 učenika u 90 razrednih odjela. U školi čiji je osnivač vjerska zajednica planirana su 72 mjesta, a u privatnoj srednjoj školi njih 48. Tako se dolazi do ukupne brojke od 2.191 raspoloživih mjesta za upis u prvi razred srednje škole.

Kako nam je kazao resorni županijski pročelnik, samo škole u Zadru nemaju problema s popunjavanjem upisnih kvota.

– Kao i prethodnih godina popunjenost upisnih kvota najviše je zastupljena u školama koje se nalaze na području grada Zadra neovisno radi li se o gimnazijskim ili strukovnim programima. Problem s manjim brojem upisanih učenika je kod škola izvan Zadra. Što je škola udaljenija, to je problem izraženiji, istaknuo je pročelnik Ivan Šimunić dodavši kako i dalje postoji veliki interes za upis u 1. razred srednje škole u gimnazijske programe i to posebno u školama na području grada Zadra. Pokazalo se tako da je interes učenika za gimnazijske programe veći od broja odobrenih upisnih kvota.

– Srednje škole u Zadru koje imaju gimnazijski program u potpunosti bi popunile odobrene upisne kvote. Stoga je Zadarska županija povećala broj razrednih odjela što je u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti da se broj učenika u gimnazijskim programima povećava, kazao je pročenik Šimunić.

S druge, pak, strane, u školama izvan grada Zadra koje upisuju gimnazijske programe (Benkovac, Obrovac, Pag, Biograd na Moru) slabiji je interes učenika za upis u gimnazijske programe.

– Jednako tako, treba reći i da lagano raste interese učenika i za strukovna zanimanja, te da su u konkurentne programe prijavljuju učenici s visokim brojem bodova. No, nesrazmjer između broja otvorenih upisnih mjesta i stvarnog broja osmaša, koji svjedoči o trendu demografskog pada, vidljiv je i u Zadarskoj županiji, dodao je Šimunić.

Modularna nastava

Podaci Školskog e-Rudnika govore o 1.707 osmaša u Zadarskoj županiji, u školskoj godini 2024./2025., dakle, čak 484 manje od ukupnog broja raspoloživih mjesta. Iste školske godine prvi razred srednje škole upisalo je 1.856 učenika. Trenutno dostupna mjesta moći će, naravno, popuniti i učenici koji osnovnu školu pohađaju u drugim županijama, no velika je vjerojatnost da će mnoga od njih ipak ostati nepopunjena.

Od ove školske godine u sve strukovne škole u Republici Hrvatskoj uvodi se modularna nastava. I u čistim gimnazijama, i u mješovitim školama, onima koje imaju i strukovne i gimnazijske programe. Kako kaže Šimunić, modularna nastava uvodi se za prve razrede srednjih škola, dok ostali učenici nastavu imaju po dosadašnjim programima. Isto vrijedi i za četverogodišnje i za trogodišnje programe obrazovanja.

– Nakon 30 godina radi se o prvoj temeljitoj promjeni u sustavu srednjeg strukovnog obrazovanja koja trenutačno u najvećoj mogućoj mjeri usklađuje obrazovanje s potrebama tržišta rada. Umjesto dosadašnjih 260 strukovnih programa uvodi se 147 novih strukovnih kurikula, od toga 33 kurikula za učenike s teškoćama. Novost je i to da će se za strukovne predmete koristiti samo on-line udžbenici, a za opće predmete bit će potrebno, kao i do sada imati tiskane udžbenike, napomenuo je Šimunić.