U Hrvatskoj je trenutačno 1.230.184 korisnika mirovina, među kojima je njih 36.106 do kraja svibnja koristilo mogućnost rada do polovice punog radnog vremena uz istodobno zadržavanje svoje mirovine.


Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), lani ih je u istom vremenskom periodu radilo 31.028, a interes umirovljenika da rade stalno se povećava.




Prosječna neto mirovina za svibanj iznosila je 644,69 eura, njezin udio u prosječnoj neto plaći za travanj 44,8 posto, a podaci pokazuju da se u mirovinu prosječno odlazi s 31 godinom mirovinskog staža.


Umirovljenici se danas najčešće zapošljavaju u djelatnostima trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala, gdje ih je zaposleno 6022.


Slijedi prerađivačka industrija, stručne znanstvene i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, građevinarstvo te prijevoz i skladištenje gdje ih radi 3152.


U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane radi ih 2605, a u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi 2172.


Najviše zaposlenih umirovljenika je u Zagrebu – 10.171, a slijede Splitsko-dalmatinska županija s 4005 zaposlenih te Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka. Muškaraca je 23.349, a žena 12.757.


Ministarstvo: U 2028. će raditi 53.000 umirovljenika


S obzirom na nove zakonske mogućnosti rada, HZMO očekuje da će u 2026. godini 8811 umirovljenika iskoristiti mogućnost rada u trajanju duljem od polovice punog radnog vremena nakon 65. godine života uz isplatu 50 posto mirovine.


Resorno Ministarstvo rada i socijalne politike projicira da će broj umirovljenika koji će iskoristiti mogućnost rada uz mirovinu porasti na više od 53.000 u 2028. godini.


Uz to, očekuje se da će do 2028. godine njih gotovo 6000 nastaviti obavljati obrt nakon navršene 65 godine uz isplatu pola mirovine.


Odredba o radu u punom radnom vremenu primjenjivat će se od 1. siječnja 2026. zbog potrebe prilagodbe poslovnih procesa HZMO-a, kako bi se osigurala učinkovita provedba zakona, kao i značajni financijski učinci mjera, koji su procijenjeni na gotovo dvije milijarde eura do kraja mandata Vlade, kažu u Ministartvu.


Tada će stupiti na snagu i mjere koje se odnose se na povećanje invalidskih mirovina za 10 posto, ukidanje tzv. penalizacije korisnicima prijevremene starosne mirovine s navršenih 70 godina života te omogućavanje rada manje od 3,5 sata dnevno korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, navode u Ministarstvu.