Financijska agencija (Fina) je na svojim mrežnim stranicama nedavno objavila redovitu godišnju usporedbu poslovanja poduzetnika u 21 hrvatskoj županiji za 2024. godinu. Prema tim rezultatima Zadarska županija se prema najvažnijem podatku u poslovanju, ostvarenoj dobiti, nalazi na vrlo dobrom 8. mjestu. Ipak, u oči upada kako je naša županija na puno nižem, 14. mjestu po prosječnim plaćama koje poduzetnici isplaćuju.
Solidno 8. mjesto
– Vrlo solidno 8. mjesto u Hrvatskoj u konkurenciji 21 županije po ukupno ostvarenoj neto dobiti koje su ostvarili poduzetnici iz Zadarske županije potvrđuje stabilnu poziciju lokalnog gospodarstva u nacionalnom kontekstu. Ovaj plasman svjedoči o otpornosti lokalnog gospodarstva, no istovremeno otvara prostor za razmišljanje o nužnim prilagodbama, kaže nam doc. dr. sc. Jurica Bosna, pročelnik Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru o najnovijim podacima Fine. Dodao je kako je ukupna neto dobit poduzetnika u našoj županiji u 2024. iznosila 218 milijuna eura, dok je godinu dana ranije bila 329 milijuna eura.
– Riječ je o padu od 33 posto, što predstavlja ozbiljan signal o usporavanju gospodarske dinamike, osobito u sektorima poput turizma i građevinarstva koji su do sada nosili velik dio ukupne aktivnosti. Uz pad dobiti, zanimljivo je promatrati i razinu produktivnosti i profitabilnosti po zaposlenom, što su ključni pokazatelji održivosti i kvalitete gospodarskog rasta. Zadarska županija zauzima 13. mjesto po produktivnosti, mjerenoj kroz prosječan prihod po zaposlenom. To nam govori da zaposleni u prosjeku stvaraju manje prihoda od svojih kolega u razvijenijim županijama, što upućuje na nižu razinu dodane vrijednosti po jedinici rada. Razlog tome leži, među ostalim, u prevladavajućim sektorima koji su često sezonski, radno intenzivni i osjetljivi na tržišne promjene, napominje prof. Bosna koji se osvrnuo i na podatke o profitabilnosti po zaposlenom, prema kojima se Zadarska županija ponovno pozicionira na 8. mjesto.
Prihodi i troškovi
– Ovaj podatak pokazuje kako poduzetnici unatoč nižim prihodima po radniku uspijevaju ostvariti relativno visoku dobit. Ova razlika između manje produktivnosti i veće profitabilnosti sugerira kako veći dio ekonomske vrijednosti ostaje u poduzećima, a ne dolazi do radnika kroz veće plaće. To ograničava prostor za rast osobnih dohodaka, osim ako se ne poveća produktivnost rada ili ne izvrši drugačija raspodjela dobiti, primjerice, kroz povećanje plaća, bonuse ili zaposleničke udjele. Upravo u tom kontekstu vrijedi istaknuti kako se naša županija prema visini prosječne mjesečne neto plaće nalazi na 14. mjestu među 21 županijom. Usporedimo li to s njezinim 13. mjestom po produktivnosti, dolazimo do zaključka kako postoje županije koje sličnom ili čak nižom razinom produktivnosti uspijevaju isplaćivati više plaće. To dodatno potvrđuje kako radnici u Zadarskoj županiji trenutačno dobivaju manji dio ukupne vrijednosti koju stvaraju. Istovremeno, to upućuje i na činjenicu da se konkurentnost poslovanja još uvijek velikim dijelom temelji na nižim troškovima rada, što ograničava mogućnosti bržeg rasta plaća bez istodobnog povećanja efikasnosti i dodane vrijednosti, ističe Bosna.
Dodatnu dimenziju ovoj slici daje i nedavno objavljeno istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb pod nazivom »Iste cijene za sve? Što nam govore novi podaci o trgovinama diljem Hrvatske«, u kojem se navodi kako su maloprodajne cijene u trgovinama na području Zadarske županije najveće u zemlji. Promatrajući te podatke u kontekstu prosječnih neto plaća, otvara se važno pitanje ravnoteže između prihoda i životnih troškova.
Na prekretnici
– Ovo ukazuje na potrebu da se prilikom kreiranja razvojnih i socijalnih politika dodatno vodi računa o priuštivosti svakodnevnog života za građane, osobito u svjetlu inflatornih pritisaka i rasta cijena osnovnih potrepština. U tom smislu daljnji gospodarski napredak trebao bi biti usmjeren ne samo na rast dobiti, već i na jačanje realnih dohodaka. Gospodarski model očito počiva na niskim troškovima rada, što ga čini osjetljivim na bilo kakav brži rast plaća bez paralelnog rasta produktivnosti. U takvim okolnostima značajnije povećanje plaća moglo bi smanjiti ukupnu profitabilnost poduzeća, čime se dodatno naglašava važnost strukturnih reformi i tehnoloških ulaganja, pojašnjava prof. Bosna dodajući kako to za Zadarsku županiju znači da se nalazi na prekretnici.
– Radnici trenutačno dobivaju manji dio ukupnog gospodarskog kolača, budući da se veći dio dobiti zadržava na razini poduzeća.
Ako se želi omogućiti održiv rast plaća i životnog standarda, potrebno je snažnije ulagati u tehnološku opremljenost poduzeća, razvoj kompetencija kroz obrazovanje i digitalizaciju, te poticanje specijaliziranih i inovativnih djelatnosti koje stvaraju veću dodanu vrijednost.
U konačnici, iako trenutačne brojke pokazuju određenu stabilnost, one također jasno signaliziraju kako je došlo vrijeme za novu fazu razvoja, onu koja će biti temeljena na znanju, učinkovitosti i boljoj raspodjeli stvorene vrijednosti među svim sudionicima gospodarstva, zaključuje Bosna.
Novi studijski program Mehatronika i robotika
Doc. dr. sc. Jurica Bosna napominje kako pozitivnu perspektivu za budući razvoj regije donosi i najava otvaranja novog studijskog programa Mehatronike i robotike na Sveučilištu u Zadru.
– Ovaj iskorak u visokom obrazovanju predstavlja važan signal za budućnost i to ne samo zbog jačanja lokalne obrazovne ponude, već i zbog potencijala za povezivanje sa sektorima napredne proizvodnje, automatizacije i digitalne industrije. Ulaganje u ovakve oblike obrazovanja može postati ključni pokretač strukturne transformacije gospodarstva Zadarske županije, otvarajući prostor za razvoj djelatnosti veće dodane vrijednosti, veću konkurentnost poduzeća i bolje mogućnosti zapošljavanja mladih visokoobrazovanih stručnjaka. Upravo takve inicijative pokazuju kako naša županija ima znanje, resurse i institucionalnu podršku za iskorak prema održivijem, tehnološki naprednijem i društveno uravnoteženijem gospodarskom modelu, kaže prof. Bosna.
najnovije
najčitanije
Novosti
DJELO VANDALA
Tito ostao bez glave
Crna Kronika
kriminalistička istraga
Muškarac (49) u Benkovcu ukrao katalizator, a djevojka (20) u Zatonu pumpu za vodu
Crna Kronika
POLICIJA IMALA POSLA
Pijani muškarac radio nered na Adventu, a žena opljačkala trgovinu na Bulevaru
Sport
ATLETSKA UTRKA
Sportski događaj koji spaja atletiku i biciklizam dogurao do 28. izdanja
Crna Kronika
Tragedija
Ubijena žena je majka troje djece, a uz to je bila i trudna
Crna Kronika
Nesreća
ZAVRŠEN OČEVID 26-godišnjeg radnika pregazio 19-godišnji kolega
Zadar
NE ZNA SE KRIVAC
OBRAT! Šibenski aktivist uhićen zbog sumnje da je razbio spomen-ploču sad će tužiti policiju
Zadar
Nova funkcija
Bivši župan postao savjetnik, evo gdje će raditi
Scena
ĐURĐICA BARLOVIĆ
Pjevačka ikona preminula je prije 33 godine u zadarskoj bolnici, ostavila je neizbrisiv trag
Hrvatska
UŽASNE UVREDE!