Ekrani nas udaljavaju, ali nešto možemo napraviti po tom pitanju

U svijetu u kojem se sve češće „scrolla“ umjesto razgovara, pametni telefoni postali su neizbježan dio svakodnevice – i izazov za partnerske odnose. Iako su nam omogućili stalnu povezanost, sve više stručnjaka upozorava da stalna prisutnost mobitela za stolom, u krevetu ili tijekom razgovora može ozbiljno narušiti bliskost među ljudima.

Njemačka studija provedena za digitalni savez Bitkom pokazala je kako prosječan korisnik u dobi od 30 do 49 godina – što uključuje mnoge roditelje i partnere – provede na telefonu preko 2,5 sata dnevno, što na tjednoj razini znači više od 18 sati pred ekranom.

Vrijeme koje bi se moglo uložiti u kvalitetan razgovor, zajedničku aktivnost ili jednostavno – prisutnost.

Fenomen “phubbinga”: kad mobitel zamijeni sugovornika

Psiholozi sve češće govore o fenomenu zvanom phubbing, nastalom spajanjem riječi phone (mobitel) i snubbing (ignorirati). Radi se o situaciji u kojoj osoba, iako fizički prisutna, daje prednost ekranu nad sugovornikom – često nesvjesno.

Profesorica Sarah Diefenbach s LMU München objašnjava: “Phubbing označava situaciju u kojoj netko u društvu s drugom osobom daje prednost svom pametnom telefonu, čime šalje poruku zanemarivanja i nedostatka poštovanja.”

Taj osjećaj isključenosti, kako potvrđuju istraživanja, može izazvati frustraciju, tugu, pa i ozbiljne konflikte u vezama.

Očekivanja i realnost: zašto se partneri sve češće sukobljavaju zbog mobitela?

Prema psihologinji Thedi Radtke sa Sveučilišta u Wuppertalu, nesuglasice oko upotrebe mobitela često proizlaze iz nesklada očekivanja: “Ako jedna osoba očekuje bliskost, razgovor ili zajedničko vrijeme bez ometanja, dok druga u tom trenutku poseže za ekranom, to može izazvati negativne emocije i osjećaj zanemarenosti.”

Ključno je, kaže Radtke, postaviti jasne granice i razgovarati o tome kada i gdje je korištenje mobitela (ne)prihvatljivo – bilo da je riječ o večeri, vožnji, igri s djecom ili večernjoj rutini.

Ima li ovo veze s ovisnošću?

Stručnjaci se slažu da pametni telefoni mogu izazvati ponašanja slična ovisnosti, osobito zbog dopaminskog učinka notifikacija, poruka, lajkova i stalno novih informacija.

Prema istraživanju Sveučilišta u Bonnu, prosječan korisnik posegne za telefonom između 53 i 80 puta dnevno.

Američka psihijatrica Anna Lembke, specijalizirana za ovisnosti, naziva mobitel “injekcijskom iglom našeg doba”, jer mozak nauči vezivati pozitivne osjećaje upravo za interakciju s ekranom.

Kako prepoznati problem?

Psihologinja Radtke navodi nekoliko znakova da bi vaša digitalna navika mogla izaći izvan kontrole:

• Osjećate nelagodu ili tjeskobu kad ste bez mobitela
• Teško se koncentrirate na zadatke zbog stalnih distrakcija
• Češće uživate u vremenu provedenom pred ekranom nego u kontaktu s drugima
• Drugi vam ukazuju da pretjerujete, ali to odbacujete

Šest savjeta za zdraviju upotrebu mobitela:

• Uvedite prostor bez mobitela – npr. spavaća soba, kuhinjski stol ili dnevni boravak.
• Dogovorite vrijeme bez ekrana – npr. jutarnje rutine ili vrijeme prije spavanja.
• Ne prepuštajte sve funkcije mobitelu – koristite sat, bilježnicu, knjigu…
• Koristite aplikacije za praćenje vremena – poput Forest, Offtime ili AppDetox.
• Aktivirajte sivi filter ekrana – kako bi ekran bio manje atraktivan oku.
• Zapišite ciljeve i zalijepite ih na vidljivo mjesto – kao podsjetnik za promjenu.

Mobitel sam po sebi nije neprijatelj, ali njegov prevelik utjecaj na svakodnevni život može ozbiljno narušiti odnose, pažnju i emocionalnu prisutnost.

Važno je da kao pojedinci i partneri postanemo svjesni svojih digitalnih navika – i naučimo gdje je granica između korisnog alata i neželjenog suputnika u odnosima.